Eldin Životinjski Svijet

Foto: Charles J. Sharp / Wikimedia Commons, CC BY-SA 4.0 Srebrnoprugasti mudskiper (Periophthalmus argentilineatus) riba je muljevitih obala i mangrova koja veliki dio dana provodi izvan vode. Oslonjena na snažne prsne peraje, hoda, skače i brani teritorij po blatu. Disanje na zraku Vlažna koža i sluznica u ustima i grlu upijaju kisik, dok posebne škržne komore zadržavaju vodu oko škrga. Zato mora ostati vlažan, ali se ne mora stalno vraćati pod površinu. Oči kao periskopi Ispupčene oči nalaze se visoko na glavi i mogu se pomicati gotovo nezavisno. Riba njima motri kukce, rakove, suparnike i grabljivce iznad ravnog mulja. Zanimljivosti Prsne peraje koristi poput kratkih nogu. Kopa jazbinu u kojoj se skriva i polaže jaja. Mužjaci skaču i podižu leđna peraja tokom udvaranja i obrane teritorija. Izvor: FishBase .

Foto: Dave Pape / Wikimedia Commons, javno vlasništvo Markor (Capra falconeri) velika je divlja koza planina Centralne Azije. Mužjaci nose zadivljujuće rogove koji se spiralno uvijaju poput ogromnih vijaka, uz dugu bradu i gustu zimsku dlaku. Majstor strmih litica Široka razdvojena kopita hvataju neravne stijene, pa se markor sigurno kreće padinama i liticama. Ljeti se penje više za svježom vegetacijom, dok se zimi spušta prema nižim i zaklonjenijim mjestima. Sezona nadmetanja Ženke i mladi žive u skupinama, a odrasli mužjaci veći dio godine odvojeno. Tokom parenja mužjaci odmjeravaju snagu i sudaraju rogove kako bi osvojili pristup ženkama. Zanimljivosti Spiralni rogovi nastavljaju rasti tokom života. Ime se često prevodi kao „zmijožder“, iako je markor biljojed. Zaštićena područja i nadzor lova pomogli su oporavku nekih populacija. Izvor: Animal Diversity Web .

Foto: Rushen / Thai National Parks / Wikimedia Commons, CC BY-SA 2.0 Banteng (Bos javanicus) divlje je govedo šuma i travnatih čistina jugoistočne Azije. Snažno tijelo, bijela stražnjica i svijetle „čarape“ na nogama čine ga lako prepoznatljivim. Različite boje mužjaka i ženki Odrasli mužjaci obično su tamnosmeđi ili gotovo crni, dok su ženke i mladunci toplije kestenjaste boje. Oba spola nose rogove, ali su kod mužjaka deblji i šire savijeni. Krdo na rubu šume Ženke s mladima kreću se u manjim krdima i izlaze na čistine kako bi pasle travu. U gustoj šumi jedu lišće, izdanke i plodove, a odrasli mužjaci mogu živjeti sami izvan sezone parenja. Zanimljivosti Domaća balijska goveda potiču od pripitomljenog bantenga. Prirodne populacije ugrožavaju krivolov, gubitak šume i križanje s domaćom stokom. Bijele oznake na nogama vidljive su i u dubokoj šumskoj sjeni. Izvor: Animal Diversity Web .

Foto: flowcomm / Wikimedia Commons, CC BY 2.0 Himalajski goral (Naemorhedus goral) zdepast je planinski kopitar koji izgleda kao spoj koze i antilope. Živi na strmim, šumovitim padinama Himalaja, gdje se lako kreće po kamenju koje bi za mnoge životinje bilo neprohodno. Kopita za stijene Kratke snažne noge i čvrsta kopita s hrapavim rubovima daju mu siguran oslonac. Sivo-smeđe krzno stapa se sa stijenama, suhom travom i sjenama planinske šume. Paša u svitanje Najčešće izlazi rano ujutro i predvečer kako bi jeo travu, lišće i mlade izdanke. Odmara na zaklonjenim policama, a pred opasnošću brzim skokovima nestaje uz strmu padinu. Zanimljivosti I mužjaci i ženke nose kratke rogove savijene unazad. Može živjeti sam, u paru ili maloj skupini. Kada je uznemiren, upozorava druge kratkim šištavim ili zviždučavim glasom. Izvor: Animal Diversity Web .

Foto: Ron Knight / Wikimedia Commons, CC BY 2.0 Nilgau (Boselaphus tragocamelus) najveća je azijska antilopa. Odrasli mužjak ima plavičastosivo krzno i snažno tijelo nalik govedu, zbog čega je u Indiji poznat kao „plavi bik“. Različite boje spolova Mužjaci su tamniji i nose kratke ravne rogove, dok su ženke i mladi uglavnom svijetlosmeđi. Visoka ramena i niži zadnji dio tijela daju nilgauu prepoznatljivu kosu siluetu. Paša na rubu šume Hrani se travom, lišćem, izdancima i plodovima. Najviše mu odgovaraju otvorene šume, grmlje i travnjaci, a tokom dana može prelaziti velike udaljenosti između hrane i vode. Zanimljivosti Može kratko trčati velikom brzinom kada bježi od opasnosti. Najčešće živi u manjim skupinama odvojenim po spolu i dobi. Dobro podnosi suha područja i neko vrijeme može izdržati bez direktnog pijenja vode. Izvor: Animal Diversity Web .

Foto: Simon Tonge / Wikimedia Commons, CC0 Čiru ili tibetanska antilopa (Pantholops hodgsonii) živi na ogromnim otvorenim visoravnima Tibeta. Njeno gusto krzno, snažna pluća i lagano tijelo prilagođeni su hladnoći, vjetru i razrijeđenom zraku velikih nadmorskih visina. Život iznad oblaka Kreće se preko stepa i polupustinja često viših od 4.000 metara. Hrani se niskim travama i zeljastim biljkama, a hladne dane podnosi zahvaljujući izuzetno finom i toplom donjem sloju dlake. Velike seobe ženki Ženke u proljeće napuštaju uobičajena područja i prelaze stotine kilometara do tradicionalnih mjesta za teljenje. Nakon što mladunci ojačaju, vraćaju se prema zimskim pašnjacima. Zanimljivosti Duge crne rogove imaju samo mužjaci. Vrlo fina vuna bila je razlog teškog krivolova. Može brzo trčati preko neravnog tla visoke visoravni. Izvor: Animal Diversity Web .

Foto: Amog / Wikimedia Commons, CC BY-SA 3.0 Gaur (Bos gaurus) najveće je živuće divlje govedo. Moćno tijelo, visoki greben iznad ramena i svijetle „čarape“ na nogama čine ga lako prepoznatljivim u šumama južne i jugoistočne Azije. Div šumskih čistina Odrasli mužjaci mogu biti izuzetno masivni, dok su ženke manje i obično svjetlije. Krda se kreću između šume, travnatih čistina i izvora vode, birajući područja s dovoljno trave, mladih izdanaka i lišća. Život u krdu Većinu krda čine ženke s mladima, dok odrasli mužjaci dio godine provode sami ili u manjim skupinama. Uprkos snazi, gaur je uglavnom miran biljojed koji izbjegava sukob kada može. Zanimljivosti I mužjaci i ženke nose zakrivljene rogove. Tigar je jedan od rijetkih predatora sposobnih da napadnu odraslog gaura. Vrsti prijete gubitak staništa, bolesti domaće stoke i krivolov. Izvor: Animal Diversity Web .

Foto: Anirnoy / Wikimedia Commons, CC BY-SA 4.0 Ribarska mačka (Prionailurus viverrinus) snažna je azijska divlja mačka tijesno vezana za močvare, tršćake, mangrove i obale sporih rijeka. Za razliku od većine mačaka, voda je središte njenog života. Građena za močvaru Zdepasto tijelo, kratke noge i gusto krzno pomažu joj u kretanju kroz vodu i blato. Između prstiju ima djelimično razvijene kožice, a rep koristi kao pomoć pri održavanju pravca dok pliva. Lov na obali i u vodi Najčešće vreba ribu uz samu obalu, dodiruje površinu šapom ili ulazi u plitku vodu. Jede i žabe, rakove, puževe, ptice i male sisare, pa se prilagođava onome što močvara nudi. Zanimljivosti Može plivati na znatnoj udaljenosti i zaroniti za plijenom. Otprilike je dvostruko veća od prosječne domaće mačke. Nestanak močvara predstavlja jednu od najvećih prijetnji vrsti. Izvor: Animal Diversity Web .

Foto: Rushenb / Wikimedia Commons, CC BY-SA 4.0 Oblačasti leopard ( Neofelis nebulosa ) tajanstvena je šumska mačka južne i jugoistočne Azije. Ime je dobio po velikim tamnim šarama nalik oblacima, koje mu pomažu da nestane među sjenama grana i lišća. Građen za život na drveću Kratke snažne noge, široke šape i veoma pokretljivi zglobovi omogućavaju mu da se spušta niz stablo glavom naprijed i da visi držeći se zadnjim nogama. Dugačak rep služi kao kormilo i održava ravnotežu pri kretanju kroz krošnje. Neobično dugi očnjaci U odnosu na veličinu lobanje ima najduže očnjake među današnjim mačkama, zbog čega ga često porede sa sabljozubim mačkama. Lovi majmune, vjeverice, ptice i druge životinje, ali mnogo vremena provodi i na tlu. Zanimljivosti Nije pravi leopard nego pripada posebnom rodu Neofelis . O životu u divljini zna se malo jer je tih i veoma skrovit. Najčešće živi sam i svoj prostor označava mirisom. Gubitak šuma i krivolov ozbiljno ugrožavaju vrstu. Oblačasti leopard jedan je od...

Foto: Theo Kruse / Burgers' Zoo / Wikimedia Commons, CC BY-SA 4.0 Malajski medvjed ( Helarctos malayanus ), poznat i kao sunčani medvjed, najmanja je vrsta medvjeda. Živi u tropskim šumama jugoistočne Azije i prepoznaje se po kratkom crnom krznu i svijetloj mrlji na grudima koja često podsjeća na izlazeće sunce. Penjač s dugim jezikom Duge zakrivljene kandže pomažu mu da se penje po stablima i otvara trula debla. Izuzetno dugim jezikom izvlači med, termite, mrave i larve iz uskih pukotina. Jede i mnogo voća, pa širenjem sjemena pomaže obnovi šume. Život visoko iznad tla Na drveću traži hranu, odmara se i ponekad pravi platforme od polomljenih grana. Iako djeluje malo, snažan je i spretan. Uglavnom je samotnjak i može biti aktivan danju ili noću, zavisno od prisustva ljudi. Zanimljivosti Svaki medvjed ima drugačiji oblik mrlje na grudima. Kratka dlaka pomaže mu da podnese tropsku vrućinu. Snažnim čeljustima može otvoriti tvrde orahe. Krčenje šuma i ilegalni lov najveće su prijetnje...

Foto: Vauxford / Wikimedia Commons, CC BY-SA 4.0 Manul ili Pallasova mačka ( Otocolobus manul ) živi u hladnim stepama i kamenitim predjelima srednje Azije. Zdepast izgled duguje izuzetno dugom i gustom krznu; ispod njega nije mnogo veći od domaće mačke. Lice prilagođeno skrivanju Zaobljene uši postavljene su nisko sa strane glave pa ne vire dok životinja posmatra okolinu iza stijene. Oči imaju okrugle zjenice, što je neobično za malu mačku. Sivo krzno s tamnim prugama stapa se sa kamenjem i suhom travom. Strpljivi lovac hladne stepe Manul se hrani uglavnom pikama, voluharicama i drugim malim životinjama. Ne trči dugo, nego se prikrada i čeka pravi trenutak za napad. Dan provodi u pukotinama stijena ili napuštenim jazbinama svizaca. Zanimljivosti Ima jednu od najgušćih dlaka među mačkama. Dugačak rep može prebaciti preko šapa dok odmara na hladnoći. Samotnjačka je i veoma teško ju je uočiti u prirodi. Mladunci se rađaju u proljeće, kada hrane ima više. Njegov ozbiljan izraz lica posta...