Eldin Životinjski Svijet

Foto: Wikimedia Commons — autor i licenca nalaze se na stranici datoteke. Bogomoljka račić ( Odontodactylus scyllarus ). Bogomoljka račić jedna je od najšarenijih, ali i najsnažnijih malih životinja tropskih mora. Prednje hvataljke koristi poput opružnog čekića koji se oslobađa nevjerovatnom brzinom. Stanište i način života Paunova bogomoljka račić živi u toplim vodama Indo-Pacifika. Sklanja se u pukotinama koralnih grebena i jamama na morskom dnu, odakle vreba plijen. Ponašanje i ishrana Tvrde školjke puževa i rakova razbija ponovljenim udarcima. Brzina pokreta stvara sitne mjehuriće u vodi; njihov nagli nestanak daje dodatni udarni talas. Složene oči opažaju boje i polarizovanu svjetlost na način drugačiji od ljudskog. Zanimljivosti Nije prava kozica, nego pripada posebnom redu Stomatopoda. Svako oko može se kretati gotovo nezavisno. Tvrdi oklop štiti tijelo tokom borbi za sklonište. Izvori i dodatno čitanje: Wikipedia · Wikimedia Commons .

Foto: Dominic Sherony / Wikimedia Commons, CC BY-SA 2.0 Plavonoga bluna (Sula nebouxii) morska je ptica istočnog Pacifika poznata po stopalima nevjerovatno plave boje. Najčuvenije kolonije žive na Galapagosu, ali vrsta gnijezdi i uz obale Srednje i Južne Amerike. Ples koji pokazuje stopala Mužjak podiže jednu pa drugu nogu, širi krila, isteže vrat i zviždukom poziva ženku. Intenzitet plave boje daje informaciju o njegovoj kondiciji, pa uredno pokazivanje stopala ima važnu ulogu u izboru partnera. Zaron poput strijele Iz zraka uočava jata riba, sklapa krila uz tijelo i velikom brzinom probija površinu. Zračni džepovi u tijelu ublažavaju udar, a ptica zatim pod vodom upravlja nogama i krilima. Zanimljivosti Roditelji naizmjenično griju jaja toplim stopalima bogatim krvnim sudovima. Mladunci u početku imaju gotovo potpuno bijelo paperje. Naziv bluna povezan je s njenim nespretnim hodom i nekadašnjom neustrašivošću prema ljudima. Izvor: Wikipedia .

Foto: Rickard Zerpe / Wikimedia Commons, CC BY 2.0 Ovca-list (Costasiella kuroshimae) sićušni je morski puž čije crne oči i dva roščića podsjećaju na lice crtane ovčice. Zeleni listići na leđima skrivaju još neobičniju sposobnost. Ukradeni hloroplasti Dok se hrani algama, ne probavlja sve njihove hloroplaste. Dio tih ćelijskih struktura ostaje aktivan u njegovom tijelu i nastavlja pretvarati svjetlost u energiju, proces poznat kao kleptoplastija. Vrt veličine zrna riže Živi na zelenim algama u toplim vodama Indo-Pacifika i često je dug samo nekoliko milimetara. Leđni izdanci povećavaju površinu tijela, skrivaju puža među algama i nose sačuvane hloroplaste. Zanimljivosti Roščići na glavi zapravo su rinofori koji registruju hemijske tragove u vodi. Nije biljka i sunčeva energija mu samo dopunjava ishranu. Vrsta je naučno opisana prema ostrvu Kuroshima u Japanu. Izvor: Wikipedia .

Foto: Arthur Anker / Wikimedia Commons, CC BY 3.0 Pištolj-kozice iz porodice Alpheidae mali su rakovi s jednim nesrazmjerno velikim kliještima. Fotografisana vrsta Synalpheus pinkfloydi dobila je ime po grupi Pink Floyd i pokazuje koliko je ovo morsko oružje neobično. Metak napravljen od vode Kliješta se zatvaraju tako brzo da izbacuju snažan mlaz vode i stvaraju kavitacijski mjehur. Njegovo naglo urušavanje proizvodi kratak udarni talas koji može omamiti sitan plijen. Glasna mreža ispod površine Kolonije svojim pucketanjem stvaraju karakterističnu podvodnu buku koju mogu čuti ronioci i brodski uređaji. Zvuk služi za lov, odbranu i međusobno upozoravanje. Zanimljivosti Ako izgubi velika kliješta, manja se mogu preobraziti u novo oružje. Mnoge vrste žive u rupama koralnih grebena i livadama morske trave. Neke pištolj-kozice dijele jazbinu s ribom glavočem i zajedno se čuvaju od opasnosti. Izvor: Wikipedia .

Foto: domdomegg / Wikimedia Commons, CC BY 4.0 Potkovičasti rakovi nisu pravi rakovi. Pripadaju kliješćarima i bliži su paukovima i škorpionima, a njihova čvrsta kupolasta leđa čuvaju građu koja se kroz veoma dugu evolucijsku istoriju malo mijenjala. Plava krv s bakrom Kisik prenose hemocijaninom, pigmentom koji sadrži bakar i zbog toga krv na zraku izgleda plavo. Njene odbrambene ćelije veoma brzo reaguju na bakterijske otrove. Noćno okupljanje na plaži U vrijeme mrijesta mnogi izlaze u plićak i na pjeskovitim obalama polažu hiljade jaja. Ta jaja postaju važna hrana pticama selicama koje se zaustavljaju uz obalu. Zanimljivosti Dugi repni šiljak ne služi za ubadanje, nego pomaže životinji da se prevrne na noge. Na donjoj strani ima pet pari nogu i listaste škrge nalik stranicama knjige. Složene i jednostavne oči zajedno registruju svjetlost iz više pravaca. Izvor: Wikipedia .

Foto: Ewald Heinrich Rübsaamen / Wikimedia Commons, javno vlasništvo Vampirska lignja (Vampyroteuthis infernalis) dobila je dramatično ime zbog tamne boje, svijetlih očiju i kožne opne između krakova. Ne pije krv i nije opasan lovac, nego neobičan sakupljač hrane iz dubokog mora. Život tamo gdje nedostaje kisika Nastanjuje dubine s vrlo malo rastvorenog kisika, gdje mnoge druge životinje teško opstaju. Velike škrge, krvni pigment koji efikasno prenosi kisik i štedljiv metabolizam omogućavaju joj miran život u toj zoni. Hvata morski snijeg Dva duga uvlačiva vlakna skupljaju sitne organske čestice, izmet i ostatke planktona koji tonu poput snijega. Ljepljivu hranu zatim prenosi do usta uz pomoć krakova. Zanimljivosti Kada je ugrožena, preko glave može prevrnuti opnu s bodljikavim izdancima. Umjesto oblaka mastila izbacuje svjetlucavu sluz koja zbunjuje napadača. Ima organe za stvaranje svjetlosti koji se nazivaju fotofore. Izvor: Wikipedia .

Foto: Dornicke / Wikimedia Commons, CC BY-SA 4.0 Divovski jednakonošci roda Bathynomus dubokomorski su rođaci sitnih mokrica koje nalazimo pod kamenjem. Hladnoća, mrak i oskudna hrana oblikovali su ih u spore, oklopljene čistače morskog dna. Div u svijetu jednakonožaca Dok većina srodnika mjeri tek nekoliko centimetara, najveće vrste mogu narasti približno pola metra. Široko tijelo pokrivaju preklopljene oklopne ploče, a sedam pari nogu nosi ih preko muljevitog dna. Strpljivi čistač dubina Hrani se ostacima riba, kitova i drugih životinja koji tonu s površine, ali može uloviti i sporiji plijen. Spor metabolizam pomaže mu da izdrži veoma duge razmake između obilnih obroka. Zanimljivosti Velike složene oči imaju hiljade pojedinačnih svjetlosnih jedinica. Poput mokrice, neke vrste mogu saviti tijelo i zaštititi mekšu donju stranu. Diše škrgama smještenim na preobraženim nogama zadnjeg dijela tijela. Izvor: Wikipedia .

Foto: Jenny / Wikimedia Commons, CC BY 2.0 Bobitov crv (Eunice aphroditois) veliki je morski mnogočetinaš koji većinu dugog, člankovitog tijela skriva ispod pijeska. Iznad dna ostavlja samo ticala i snažne čeljusti. Munjeviti napad iz zasjede Osjetljiva ticala registruju pokret plijena iznad skloništa. Crv tada naglo izbacuje prednji dio tijela, hvata ribu ili drugu morsku životinju i povlači je u pijesak. Dugo tijelo ispod grebena Tijelo može imati stotine članaka i biti znatno duže nego što se vidi na površini. Živi u toplim morima, među rastresitim sedimentom, kamenjem i koralnim grebenima. Zanimljivosti Čeljusti su mu smještene u ždrijelu i izbacuju se naprijed pri napadu. Hrani se ribama, rakovima i drugim beskičmenjacima. U akvariju se ponekad neprimjetno unese skriven u živom kamenu. Izvor: Wikipedia .

Foto: Bernard DUPONT / Wikimedia Commons, CC BY-SA 2.0 Paunova kozica bogomoljka (Odontodactylus scyllarus) blistavo je obojen morski rak Indo-Pacifika. Iako ime podsjeća na kozicu i bogomoljku, pripada posebnoj grupi rakova poznatoj po izuzetno brzim lovačkim udovima. Čekić na oprugu Prednje udove drži kao napetu oprugu i oslobađa ih u djeliću sekunde. Udar razbija kućice puževa i oklop rakova, a nagla promjena pritiska u vodi stvara kavitacijski mjehur koji dodatno pogađa plijen. Oči koje rade odvojeno Svako oko može se pomicati nezavisno i podijeljeno je u više specijalizovanih zona. Ovaj rak prepoznaje boje i različite oblike polarizovane svjetlosti te precizno procjenjuje udaljenost. Zanimljivosti Najčešće gradi U-oblikovanu jazbinu u pijesku uz koralne grebene. Odrasla životinja može narasti približno osamnaest centimetara. Zbog snažnih udaraca akvaristi je smještaju u posebno čvrste akvarije. Izvor: Wikipedia .

Foto: Hans Hillewaert / Wikimedia Commons, CC BY-SA 4.0 Komorni nautilus (Nautilus pompilius) drevni je rođak hobotnica i sipa koji još nosi veliku spiralnu kućicu. Živi uz grebene južnog Pacifika, a dan često provodi u dubljoj vodi. Prirodna podmornica Unutrašnjost kućice podijeljena je na niz komora. Životinja boravi samo u najvećoj, dok kroz ostale posebnim tkivom pomjera vodu i plin te tako podešava uzgon, zaranja ili se podiže. Mnogo pipaka, ali bez prijanjaljki Oko usta ima približno devedeset tankih pipaka koji nemaju prijanjaljke. Njima opipava dno i hvata rakove, školjke i strvinu, a hranu pronalazi i veoma razvijenim njuhom. Zanimljivosti Njegovo jednostavno oko djeluje slično kameri s rupicom i nema pravu leću. Svijetlo dno i tamniji gornji dio kućice pomažu mu da se stopi sa svjetlom i tamom mora. Raste sporo i živi znatno duže od većine drugih glavonožaca. Izvor: Wikipedia .

Foto: Rein Ketelaars / Wikimedia Commons, CC BY-SA 2.0 Crvenousna riba šišmiš (Ogcocephalus darwini) neobična je stanovnica morskog dna oko Galapagosa i obale Perua. Spljošteno tijelo, izdužena njuška i jarkocrvene usne daju joj izgled koji se teško zaboravlja. Hodanje umjesto plivanja Loš je plivač, pa proširene prsne i trbušne peraje koristi kao noge. Polako se podiže iznad pijeska i kamenja, zatim nespretno „korača“ tražeći hranu. Mali štap za pecanje Na vrhu glave ima preobraženu bodlju koja djeluje kao mamac za sitne ribe i beskralježnjake. Kada se plijen približi, riba ga brzo usisa širokim ustima. Zanimljivosti Jarkocrvene usne imaju odrasle jedinke, a njihova tačna uloga nije potpuno razjašnjena. Pripada skupini riba koje su srodne dubokomorskim grdobinama. Najčešće se zadržava na pješčanom ili kamenitom dnu. Izvor: FishBase .

Foto: Sylke Rohrlach / Wikimedia Commons, CC BY-SA 2.0 Lisnati morski zmaj (Phycodurus eques) rođak je morskog konjića iz hladnijih voda južne Australije. Cijelo tijelo nose listoliki nastavci zbog kojih izgleda kao komad alge nošen strujom. Kamuflaža bez veslanja Ukrasni „listovi“ ne služe za plivanje nego za skrivanje. Pokreću ga mala providna peraja na leđima i vratu, toliko nježno da ga je teško razlikovati od biljke koja se njiše. Otac nosi jaja Ženka pričvrsti jaja na posebno područje ispod repa mužjaka. On ih nosi, opskrbljuje kisikom i čuva sve dok se potpuno oblikovani mladi ne izlegu. Zanimljivosti Nema savitljiv rep za hvatanje poput mnogih morskih konjića. Usisava sitne račiće kroz dugu cjevastu njušku. Prirodno živi samo uz južnu i zapadnu obalu Australije. Izvor: FishBase .

Foto: Kevin Raskoff / NOAA Ocean Exploration / Wikimedia Commons, javno vlasništvo Morski anđeo (Clione limacina) sitan je puž bez kućice koji lebdi u hladnim morima. Dva krilolika nastavka mašu kroz vodu, pa izgleda kao prozirno biće koje leti ispod površine. Puž otvorenog mora Za razliku od puževa koji gmižu po dnu, cijeli život provodi u vodenom stupcu. Tijelo mu je gotovo providno, a narandžasti unutrašnji organi vide se kroz meko tkivo. Lovac na morske leptire Nježan izgled vara: morski anđeo je specijalizovani grabljivac. Hvata srodne puževe s kućicom, poznate kao morski leptiri, izvlačeći ih pomoću posebnih kukica i usnih nastavaka. Zanimljivosti Kriloliki nastavci zapravo su preobraženo stopalo puža. Najčešći je u hladnim i polarnim vodama. Može privremeno preživjeti periode kada omiljenog plijena ima malo. Izvor: NOAA Ocean Exploration .