Eldin Životinjski Svijet

Foto: Wikimedia Commons — autor i licenca nalaze se na stranici datoteke. Kinkadžu ( Potos flavus ). Kinkadžu izgleda kao mješavina majmuna i malog medvjeda, ali zapravo pripada porodici rakuna. Ovaj zlatnosmeđi sisar gotovo cijeli život provodi u krošnjama tropskih šuma. Stanište i način života Rasprostranjen je od južnog Meksika preko Srednje Amerike do velikog dijela sjeverne Južne Amerike. Danju spava u šupljinama drveća, a noću izlazi u potragu za hranom. Ponašanje i ishrana Snažan hvataljivi rep služi mu kao dodatna ruka i sigurnosno uže među granama. Najviše jede voće, ali uzima i nektar, cvijeće i sitne životinje. Dugim jezikom lako dopire do slatkog sadržaja cvjetova. Zanimljivosti Nije majmun niti medvjed, nego rođak rakuna. Može okrenuti stopala tako da se sigurno spušta niz stablo glavom naprijed. Raspršivanjem sjemena pomaže obnovi prašume. Izvori i dodatno čitanje: Wikipedia · Wikimedia Commons .

Foto: Bernard DUPONT / Wikimedia Commons, CC BY-SA 2.0 Sunčana čapljica (Eurypyga helias), poznata i kao sunbittern, živi uz mirne šumske potoke Srednje i Južne Amerike. Sklopljenih krila djeluje nenametljivo, ali njena obrana je prava predstava. Lažne oči na krilima Kada je ugrožena, raširi krila i pokaže velike crvene, žute i crne šare nalik očima. Iznenadni prikaz može zbuniti grabljivca i dati ptici vrijeme za bijeg. Tihi lov uz vodu Polako hoda obalom i oštrim kljunom hvata kukce, rakove, žabe i male ribe. Prugasto perje stapa se s odsjajem vode, lišćem i sjenama šumskog poda. Zanimljivosti Njeno ime ne znači da je bliski rođak pravih čaplji. Gnijezdo gradi na grani iznad ili blizu vode. Mladunci ostaju u gnijezdu i oba roditelja ih hrane. Izvor: Animal Diversity Web .

Foto: Dominic Sherony / Wikimedia Commons, CC BY-SA 2.0 Uljna ptica (Steatornis caripensis) neobična je noćna ptica tropske Amerike. Gnijezdi se duboko u pećinama, ali svake noći izlijeće u šumu i hrani se masnim plodovima palmi i lovora. Klikovi u potpunom mraku U tamnim pećinama proizvodi kratke zvučne klikove i sluša odjek, pa može izbjeći zidove i druge ptice. To je jednostavnija eholokacija od one kod šišmiša, ali dovoljno precizna za let kroz koloniju. Noćni sijač šume Plodove guta cijele, probavlja meso i kasnije izbacuje sjemenke. Tako prenosi biljke na nova mjesta i pomaže obnovi šume daleko od matičnog stabla. Zanimljivosti Jedna je od rijetkih noćnih ptica koje se hrane gotovo isključivo voćem. Ime potiče od masnih mladunaca koji su nekada korišteni za dobijanje ulja. U velikim kolonijama pećina može biti veoma bučna. Izvor: Animal Diversity Web .

Foto: DickDaniels / Wikimedia Commons, CC BY-SA 4.0 Crvenonoga seriema (Cariama cristata) visoka je kopnena ptica otvorenih predjela Južne Amerike. Duge crvene noge, mala krijesta i vrlo glasan poziv daju joj nezaboravan izgled i glas. Trkač umjesto letača Kada se pojavi opasnost, radije trči kroz travu nego da poleti. Snažne noge nose je velikom brzinom, a kratka krila koristi tek za bijeg na nisku granu ili mjesto za noćni odmor. Lovac u visokoj travi Jede kukce, guštere, glodare, žabe, male zmije i biljni materijal. Veći plijen hvata kljunom i udara o tlo prije gutanja. Zanimljivosti Parovi se često dozivaju u glasnom duetu koji se čuje kilometrima. Na prednjem dijelu glave ima uspravnu lepezastu krijestu. Pripada drevnoj grupi ptica bez mnogo živućih bliskih rođaka. Izvor: Animal Diversity Web .

Foto: Mariordo (Mario Roberto Durán Ortiz) / Wikimedia Commons, CC BY-SA 4.0 Rakun krabojed (Procyon cancrivorus) živi uz rijeke, močvare, mangrove i vlažne šume Srednje i Južne Amerike. Tamna maska preko očiju podsjeća na sjevernog rakuna, ali ima duže noge i užu građu. Spretne šape u plićaku Dugi osjetljivi prsti pretražuju mulj, kamenje i plitku vodu. Njima okreće školjke, hvata rakove i pronalazi skriveni plijen čak i kada ga ne vidi. Mnogo više od rakova Ime nije cijeli jelovnik: jede puževe, školjke, žabe, ribe, kukce, jaja, sitne kičmenjake i plodove. Najaktivniji je noću, a dan provodi skriven u gustišu ili šupljem stablu. Zanimljivosti Odlično pliva i često prati vodene tokove. Uglavnom živi samotnjački izvan perioda kada ženka podiže mlade. Maska na licu smanjuje odsjaj i naglašava pogled u mraku. Izvor: Animal Diversity Web .

Foto: Quinten Questel / Wikimedia Commons, CC BY-SA 3.0 Svilasti mravojed (Cyclopes didactylus) najmanji je mravojed. Živi visoko u krošnjama tropskih šuma, gdje se njegovo meko žućkasto krzno stapa sa suhim lišćem i svijetlim vlaknima drveća. Rep kao peta ruka Dug hvatajući rep obavija grane i nosi dio težine tijela dok životinja traži hranu. Prednje šape imaju snažne zakrivljene kandže, a kretanje je sporo i oprezno kako ne bi privuklo pažnju grabljivica. Specijalista za mrave Noću otvara mala gnijezda mrava i ljepljivim jezikom skuplja kukce. Nema zube, pa plijen guta bez žvakanja, a dan provodi sklupčan među lijanama i granama. Zanimljivosti Tjelesna masa mu je približna masi većeg grejpfruta. Rijetko silazi na tlo jer je potpuno prilagođen životu u krošnjama. Kada se brani, podiže prednje noge i pokazuje velike kandže. Izvor: Animal Diversity Web .

Foto: Bernard DUPONT / Wikimedia Commons, CC BY-SA 2.0 Grmoliki pas (Speothos venaticus) neobičan je južnoamerički divlji pas kratkih nogu, zaobljenih ušiju i tijela nalik vidri. Skriva se u gustim šumama i močvarnim predjelima, pa ga je u prirodi teško uočiti. Tim kroz gustiš i vodu Za razliku od mnogih samotnjačkih zvijeri, grmoliki psi često se kreću i love u porodičnim skupinama. Članovi se dozivaju visokim glasovima, držeći kontakt i kada ih gusta vegetacija potpuno zakloni. Sposoban plivač Kratke snažne noge i djelimične plivaće kožice pomažu mu u vodi. Skupina može savladati glodare i drugi plijen veći od pojedinačnog psa, dok manje životinje hvataju i samostalno. Zanimljivosti Oblik tijela olakšava prolazak ispod niskog rastinja. Za sklonište koristi rupe armadila i druga podzemna udubljenja. Gubitak šuma i fragmentacija staništa glavne su prijetnje vrsti. Izvor: Animal Diversity Web .

Foto: Tony Hisgett / Wikimedia Commons, CC BY 2.0 Veliki grizon (Galictis vittata) izdužena je i snažna zvijer iz porodice kuna. Živi od Meksika do Južne Amerike, u šumama, savanama, močvarnim predjelima i uz riječne obale. Prepoznatljiv ogrtač Donji dio tijela i noge su tamni, dok su leđa sivkasta, a preko čela i vrata pruža se svijetla pruga. Nisko tijelo i kratke noge omogućavaju mu da brzo prodire kroz gustu vegetaciju i istražuje rupe. Nemiran istraživač Lovi glodare, ptice, guštere, žabe, ribe i druge male životinje. Dobro pliva, snažno kopa i tokom kretanja neprestano njuška okolinu tražeći trag plijena. Zanimljivosti Može se kretati sam, u paru ili u maloj porodičnoj skupini. Za odmor koristi šuplja stabla, pukotine i napuštene jazbine. Njegovo izduženo tijelo podsjeća na veliku kunu ili vidru. Izvor: Animal Diversity Web .

Foto: Mauro Tammone / Wikimedia Commons, CC BY 3.0 Kodkod ili gvinja (Leopardus guigna) najmanja je divlja mačka Amerike. Živi u vlažnim šumama Čilea i zapadne Argentine, gdje se njeno pjegavo tijelo gotovo gubi među granjem, papratima i dubokim sjenama. Skriveni stanovnik šume Kratka glava, velike šape i debeo prstenast rep daju joj zdepast izgled. Odlično se penje, ali lovi i na tlu, a gustu vegetaciju koristi kao zaklon od većih predatora i ljudi. Mali plijen i veliki prostor Hrani se glodarima, pticama, gušterima i drugim sitnim životinjama. Najaktivnija je u sumrak i noću, premda se u mirnim područjima može kretati i danju. Zanimljivosti Neke jedinke imaju gotovo potpuno crno krzno. Može koristiti rubove šuma ako postoji dovoljno gustog zaklona. Rascjepkavanje prirodnih šuma otežava joj pronalaženje teritorija i partnera. Izvor: Animal Diversity Web .

Foto: Brian Gratwicke / Wikimedia Commons, CC BY 2.0 Margaj (Leopardus wiedii) pjegava je mačka tropskih šuma Srednje i Južne Amerike. Veći dio života provodi među granama, gdje se kreće sigurnošću koja je rijetka čak i među mačkama. Akrobat krošnji Široke šape, dug rep i naročito pokretni skočni zglobovi omogućavaju mu da se hvata za grane i silazi niz deblo glavom naprijed. Može se nakratko objesiti samo zadnjim nogama dok prednjim šapama poseže za sljedećom granom. Tihi noćni lovac U mraku traži glodare, ptice, guštere, žabe i druge male životinje. Velike oči prikupljaju svjetlost, a pjegavo krzno razbija obrise tijela među sjenama i lišćem. Zanimljivosti Nazivaju ga jednim od najboljih penjača među divljim mačkama. Najčešće je samotnjak i aktivan poslije sumraka. Očuvanje povezanih šumskih krošnji važno je za njegovo kretanje. Izvor: Animal Diversity Web .

Foto: Bernard DUPONT / Wikimedia Commons, CC BY-SA 2.0 Južna tamandua ( Tamandua tetradactyla ) srednje je veliki mravojed koji živi u šumama, savanama i močvarnim područjima Južne Amerike. Može hodati po tlu, ali je zahvaljujući hvatajućem repu i snažnim kandžama odličan penjač. Jezik umjesto zuba Tamandua nema zube. Uski njušni dio završava malim ustima iz kojih izbacuje dugačak, ljepljiv jezik. Kandžama otvara mravinjake i termitnjake, ali ih ne uništava potpuno, pa se kasnije može vratiti na isto mjesto. Odbrana na zadnjim nogama Kada je ugrožena, podigne se na zadnje noge, raširi prednje šape i pokazuje velike kandže. Ako je na drvetu, repom se čvrsto obavije oko grane. Može ispustiti i jak miris kojim odvraća napadača. Zanimljivosti Prednje kandže su toliko velike da pri hodu oslanja težinu na bočnu stranu šape. Rep je s donje strane djelimično bez dlake radi boljeg hvata. Najčešće je aktivna noću ili u sumrak. Osim mrava i termita ponekad jede pčele i njihove larve. Tamandua sp...

Foto: Vera & Jean-Christophe / Wikimedia Commons, CC BY-SA 2.0 Vikunja ( Vicugna vicugna ) vitki je divlji srodnik ljame i alpake. Živi na visokim andskim visoravnima Perua, Bolivije, Čilea i Argentine, gdje noći mogu biti ledene, a zrak je rijedak i suh. Krzno koje čuva toplotu Njena svijetlosmeđa vuna sastavljena je od veoma tankih vlakana koja zadržavaju sloj toplog zraka uz tijelo. Zbog izuzetne finoće bila je cijenjena još u vrijeme Inka. Danas se šišanje u mnogim područjima provodi pod nadzorom, nakon čega se životinje vraćaju u prirodu. Porodica na visoravni Jedan mužjak obično čuva grupu ženki i mladunaca, dok mladi mužjaci stvaraju posebna krda. Vikunje pasu tvrdu planinsku travu i svakodnevno obilaze ista mjesta za odmor i vodu. Od opasnosti bježe velikom brzinom i upozoravaju grupu visokim zviždukom. Zanimljivosti Nacionalna je životinja Perua i nalazi se na državnom grbu. Prilagođena je životu na visinama iznad 3.000 metara. Ima podijeljenu gornju usnu kojom precizno b...