Crvena panda – šumski akrobat s repom kao toplim šalom
Crvena panda (Ailurus fulgens) izgleda kao spoj mačke, rakuna i medvjedića, ali pripada vlastitoj porodici životinja — Ailuridae. Zanimljivo je da je upravo ona dobila ime „panda“ prije mnogo poznatije velike crno-bijele pande.
Stanovnik hladnih planinskih šuma
Crvena panda živi u umjerenim šumama Himalaja i jugozapadne Kine, gdje se među drvećem prostiru gusti pojasevi bambusa. Debelo krzno, dlakavi tabani i dugačak čupavi rep pomažu joj da podnese hladnoću i snijeg.
Rep nije samo ukras. Koristi ga za ravnotežu dok se kreće po granama, a za vrijeme odmora može ga omotati oko tijela poput toplog šala.
Majstor penjanja
Oštre kandže i pokretljivi zglobovi čine crvenu pandu odličnim penjačem. Na prednjim šapama ima produženu kost koja djeluje poput „lažnog palca“ i pomaže joj da čvrsto drži stabljike bambusa.
Veći dio dana odmara na granama ili u dupljama. Aktivnija je rano ujutro, predvečer i tokom noći, kada kreće u potragu za hranom.
Šta jede?
Iako po građi probavnog sistema pripada mesojedima, najveći dio njene ishrane čini bambus. Jede i plodove, korijenje, jaja, insekte i drugu dostupnu hranu. Bambus nema mnogo energije, pa crvena panda mora dugo jesti i štedljivo trošiti snagu.
Samotnjak koji govori mirisima
Crvene pande uglavnom žive same, osim u vrijeme parenja i dok majka podiže mladunce. Teritorij obilježavaju mirisom, a sporazumijevaju se i zvižducima, cvrkutavim glasovima te pokretima glave i repa.
Zašto joj je potrebna zaštita?
Crvena panda je ugrožena. Najveći problemi su gubitak i cijepanje šumskog staništa, krivolov i smanjenje prirodnih koridora između šuma. Kada nestanu velika stabla i bambus, ona gubi i hranu i sigurno mjesto za odmor i podizanje mladunaca.
- nije mali medvjed niti rakun,
- ima „lažni palac“ za hvatanje bambusa,
- rep koristi za ravnotežu i grijanje,
- većinu vremena provodi na drveću,
- za opstanak joj trebaju povezane planinske šume.
Zanimljivost: crvena panda može silaziti niz stablo glavom prema dolje — vještina koju nema mnogo životinja njene veličine.
Fotografija: Mathias Appel, putem Wikimedia Commons, licenca CC0. Izvor za osnovne činjenice: Smithsonian's National Zoo.
Primjedbe
Objavi komentar