Krtica zvjezdonosa – najbrži lovac među sisarima s nosom od 22 kraka
Iz vlažnog tla Sjeverne Amerike ponekad izroni mala tamna životinja s licem koje je nemoguće zamijeniti s bilo kojim drugim. Krtica zvjezdonosa, naučno Condylura cristata, oko nozdrva ima prsten od 22 ružičasta, pokretna kraka. Ta „zvijezda“ ne služi kao ukras niti kao dodatna šaka. Ona je izuzetno osjetljiv organ dodira kojim krtica u mraku pretražuje tlo i vodu, pronalazi sitan plijen i donosi odluke nevjerovatnom brzinom.
Zvijezda koja „gleda“ dodirom
Svaka strana nosa nosi po 11 mesnatih nastavaka. Njihova površina prekrivena je hiljadama sitnih struktura poznatih kao Eimerovi organi, specijalizovanih za registraciju dodira. Cijela zvijezda ima približno 25.000 tih organa i povezana je s oko 100.000 nervnih vlakana. Dok krtica traži hranu, kraci dodiruju okolinu i do trinaest puta u sekundi. Spoljašnji kraci brzo otkrivaju zanimljiv predmet, a najkraći donji par zatim ga detaljno provjerava, slično načinu na koji središte našeg vidnog polja ispituje sitan detalj.
Ova životinja ne „vidi“ nosom u doslovnom smislu, ali njen mozak pravi preciznu mapu dodira. Oči su joj veoma male i uglavnom razlikuju svjetlo od tame, pa su podaci iz zvijezde mnogo važniji. Kraci nisu pipci koji hvataju plijen; oni ga lociraju i procjenjuju, a usta završavaju posao. Kada krtica kopa, nastavke može skupiti preko nozdrva i tako smanjiti ulazak zemlje.
Rekord izmjeren u milisekundama
Snimci velikom brzinom pokazali su da krtica zvjezdonosa može dodirnuti, prepoznati i pojesti sitan zalogaj za samo 120 milisekundi. Prosjek u istraživanju iznosio je oko 227 milisekundi, zbog čega se smatra najbržim poznatim sisarskim sakupljačem hrane. Takva brzina ima smisla u močvari punoj sitnih beskičmenjaka: plijen koji bi sporijem lovcu donosio premalo energije ovoj krtici postaje isplativ obrok.
Na jelovniku su kišne gliste, pijavice, larve vodenih insekata, mekušci, rakovi i povremeno mala riba. Krtica stalno patrolira tunelima, ali za razliku od većine srodnika vrlo rado ulazi u vodu. Široke prednje šape, napravljene za kopanje, služe i kao snažna vesla. Aktivna je tokom zime, može kopati kroz snijeg i plivati ispod leda.
Sisar koji može mirisati pod vodom
Još neobičnija je njena sposobnost da prati mirise dok je potopljena. Krtica iz nozdrva ispuhuje male mjehuriće zraka na predmet ili trag, a zatim ih ponovo udahne. Mjehurići pokupe molekule mirisa i vrate ih do njušnog sistema. Eksperimenti su pokazali da tako može slijediti mirisni trag pod vodom, što je srušilo raniju pretpostavku da sisari tamo ne mogu koristiti njuh.
Dom između tunela i močvare
Vrsta živi u istočnoj Kanadi i sjeveroistočnim dijelovima Sjedinjenih Država, a prema jugu se pojavljuje duž atlantske obale i Apalača. Najviše joj odgovaraju močvare, tresetišta, vlažne livade, šume slabije drenaže i obale potoka, jezera i bara. Tuneli često imaju izlaz direktno ispod vodene površine. U komori iznad nivoa vode gradi gnijezdo obloženo suhom travom i lišćem.
Dugačka je približno 17,5 do 20,5 centimetara i teška 35 do 75 grama. Rep joj zimi može znatno oteći jer služi kao spremište masti. Ženka obično jednom godišnje, nakon oko 45 dana trudnoće, okoti dva do sedam mladih. Vrsta se globalno smatra najmanje zabrinjavajućom, ali zavisi od očuvanih vlažnih staništa. Isušivanje močvara zato ne uklanja samo njen dom nego i složen svijet vodenih beskičmenjaka koji hrani ovog malog rekordera.
Kao neumorni lovac na larve i druge beskičmenjake, krtica zvjezdonosa učestvuje u regulisanju njihovog broja, dok kopanjem prozračuje vlažno zemljište. Istovremeno je hrana sovama, jastrebovima, lisicama, lasicama, američkoj vidrici i drugim grabežljivcima; u vodi je mogu uhvatiti velika žaba ili riba. Češće izlazi na površinu nego druge krtice, pa je izloženija opasnosti. Ipak, tamno krzno, brzina i mreža prolaza daju joj dobru zaštitu. Njena neobičnost nije zbir slučajnih čuda, nego usklađen komplet prilagodbi životu na granici tla i vode.
_3.jpg){kind=link}
Primjedbe
Objavi komentar