Narval – arktički kit sa zubom dugim gotovo tri metra
Narval (Monodon monoceros) mali je zubati kit iz ledenih mora Arktika. Najpoznatiji je po dugoj spiralnoj kljovi zbog koje izgleda kao morski jednorog. Ipak, taj „rog“ nije rog — to je ogroman zub koji raste kroz gornju usnu.
Jednorog sa sjevera
Narvali žive u arktičkim vodama Kanade, Grenlanda, Norveške i Rusije. Imaju zdepasto tijelo, malu zaobljenu glavu i šarenu kožu koja s godinama postaje sve svjetlija.
Za razliku od većine kitova, nemaju pravu leđnu peraju. Umjesto nje imaju nizak greben, što vjerovatno olakšava plivanje ispod morskog leda bez udaranja o njegovu donju površinu.
Kljova je zapravo lijevi zub
Narval u gornjoj vilici ima dva zuba. Kod većine mužjaka lijevi zub počinje rasti naprijed, probija usnu i pretvara se u spiralnu kljovu dugu do približno tri metra. Spiralni žlijeb okreće se ulijevo.
Ženke uglavnom nemaju vidljivu kljovu, ali postoje izuzeci. Zabilježene su ženke s kljovom, mužjaci bez nje i rijetki narvali s dvije kljove.
Osjetljivi zub pun nervnih završetaka
Kljova nije samo ukras. Povezana je s milionima nervnih završetaka i može registrovati promjene u okolnoj vodi. Veličina kljove vjerovatno pokazuje dob, snagu i položaj mužjaka, a može imati ulogu u udvaranju i međusobnoj procjeni.
Narvali ponekad dodiruju i ukrštaju kljove. To ponašanje nije nužno borba; može biti oblik društvenog kontakta, pokazivanja ili nježnog čišćenja površine zuba.
Šampion dubokog ronjenja
Narval se može spustiti dublje od jednog kilometra i pod vodom ostati oko 25 minuta. U mračnoj dubini koristi eholokaciju: šalje brze klikove i sluša njihov odjek kako bi pronašao plijen i izbjegao prepreke.
Hrani se arktičkim bakalarom, grenlandskim iverkom, lignjama i kozicama. Umjesto da plijen žvače, snažnim uvlačenjem vode usisava ga u usta.
Život između pukotina u ledu
Narvali se kreću u grupama koje često imaju nekoliko jedinki, ali se ljeti više grupa može spojiti u velika okupljanja. Godišnje migracije prate širenje i povlačenje morskog leda.
Zimi koriste pukotine i otvore u ledu za disanje. Ako se more naglo zaledi i zatvori prolaze, mogu ostati zarobljeni bez dovoljno prostora da izrone.
Kit bez kojeg je teško zamisliti Arktik
Narval je važan dio života i tradicije domorodačkih naroda Arktika, koji ga generacijama koriste za hranu i druge potrebe. Savremeno upravljanje lovom mora istovremeno čuvati lokalnu kulturu i omogućiti zdrav opstanak populacija.
Klimatske promjene brzo mijenjaju morski led i raspored plijena. Dodatne prijetnje mogu biti buka brodova, zagađenje, zaplitanje u ribolovnu opremu i povećan saobraćaj kroz ranije zaleđena mora.
- živi tokom cijele godine u Arktičkom okeanu,
- duga kljova je uvećani lijevi zub,
- neki mužjaci imaju dvije kljove, a neke ženke jednu,
- može zaroniti dublje od jednog kilometra,
- za lov i snalaženje koristi eholokaciju.
Zanimljivost: srednjovjekovni trgovci prodavali su narvalove kljove kao rogove pravih jednoroga. Njihova stvarna priča — osjetljivi zub arktičkog kita — još je neobičnija od legende.
Izvori za činjenice: NOAA Fisheries i World Wildlife Fund.
Fotografija: Kristin Laidre / NOAA / Wikimedia Commons, javno vlasništvo.
Primjedbe
Objavi komentar