Rak bogomoljka – morski udarač brz kao metak

Šareni paunasti rak bogomoljka

Rak bogomoljka je malo morsko biće s nevjerovatnom kombinacijom boja, vida i sirove snage. Iako mu ime zvuči kao spoj raka i bogomoljke, pripada posebnoj grupi stomatopoda i nije pravi škamp. U njegovim prednjim udovima krije se jedan od najbržih udaraca u životinjskom svijetu.

Oko 450 vrsta pod morem

Naučnici poznaju približno 450 vrsta rakova bogomoljki. Žive uglavnom u toplim, plitkim morima, skrivene u rupama, pukotinama stijena i koraljnim grebenima. Tijelo im može biti neugledno smeđe ili blistavo zeleno, plavo, crveno i narandžasto kao kod paunastog raka bogomoljke.

Kopljaši i udarači

Prema načinu lova najčešće se dijele na dvije velike grupe. Kopljaši imaju oštre udove kojima probadaju ribe i drugi mekši plijen. Udarači imaju zadebljane udove nalik čekićima kojima razbijaju kućice puževa, školjke i oklop drugih rakova.

Udar brz kao metak

Paunasti rak bogomoljka može zamahnuti prednjim udovima izuzetnom brzinom. Popularna poređenja navode da je udar sličan ubrzanju metka iz malog pištolja kalibra .22. Životinja najprije zategne elastične strukture u udu poput opruge, a zatim naglo oslobodi pohranjenu energiju.

Dvostruki udar kavitacije

Pokret je toliko brz da pritisak u vodi naglo pada i nastaje mjehurić pare. Kada se taj kavitacijski mjehurić uruši, proizvodi dodatni udarni talas, kratki bljesak i toplotu. Plijen tako može osjetiti prvi udar čekićastog uda, a zatim i drugi udar vode.

Oči koje rade nezavisno

Svako složeno oko može se pomicati gotovo nezavisno i u sebi ima više specijalizovanih područja. Rakovi bogomoljke mogu opažati polarizovanu svjetlost, što ljudsko oko ne može. Imaju mnogo tipova receptora, ali to ne znači da uvijek razlikuju boje preciznije od ljudi; njihov sistem radi brzo i na drugačiji način.

Vladar malog podvodnog skloništa

Većinu života provode blizu svoje rupe ili pukotine. Iz skloništa vrebaju plijen, odmaraju se i često ga odlučno brane. Neke vrste mogu ozbiljno oštetiti tanke staklene posude, pa se u akvarijima drže samo uz pažljivo planiranje.

  • nisu pravi škampi, nego stomatopodi,
  • postoje kopljaši i udarači,
  • njihov zamah pokreće opružni mehanizam,
  • kavitacija stvara dodatni udarni talas,
  • oči mogu opažati polarizovanu svjetlost.

Zanimljivost: rak bogomoljka ne mora biti velik da bi dominirao svojim skrovištem. Spoj brzine, oklopa, preciznog vida i snažnih udova pretvara ga u jednog od najneobičnijih lovaca grebena.


Izvori za činjenice: Smithsonian Institution, Monterey Bay Aquarium i Natural History Museum.
Fotografija: Rickard Zerpe / Wikimedia Commons, licenca CC BY-SA 2.0.

Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

Merkati: mali stražari pustinje koji žive kao prava porodica

Feretka: nestašni kućni akrobata koji nikad ne prestaje istraživati

Kapibara – najveći glodar na svijetu i mirni gospodar vode