Sundski oblačasti leopard – tajni lovac s ogromnim očnjacima

Sundski oblačasti leopard Neofelis diardi snimljen fotokamerom

Sundski oblačasti leopard (Neofelis diardi) skrivena je mačka Bornea i Sumatre. Njegove velike tamne šare imaju svjetliju sredinu i podsjećaju na oblake, pa tijelo savršeno nestaje u isprekidanoj svjetlosti tropske šume.

Mačka građena za grane

Zdepasto tijelo, široke šape i vrlo dug rep pomažu mu da održava ravnotežu na drveću. Snažni zglobovi omogućavaju sigurno kretanje po kosim deblima, ali istraživanja pokazuju da mnogo lovi i putuje po tlu. Najupadljiviji su očnjaci dugi približno pet centimetara: u odnosu na veličinu lobanje, među najdužima su kod svih živih mačaka.

Dvije vrste skrivene iza jednog imena

Dugo se smatralo da je ista vrsta kao oblačasti leopard kopnene jugoistočne Azije. Genetska i anatomska istraživanja dovela su 2006. godine do priznavanja sundske životinje kao posebne vrste. Danas se razlikuju populacije Bornea i Sumatre.

Ovaj samotnjački lovac najaktivniji je u sumrak i noću. Plijen mogu biti majmuni, jelenska divljač, divlje svinje, dikobrazi i drugi srednje veliki stanovnici šume. Zbog tajnovitog života mnoge slike i podaci dolaze s automatskih fotokamera.

Vrsta se vodi kao ranjiva. Krčenje šuma, plantaže, požari i krivolov kidaju njeno stanište na sve manje dijelove. Za njen opstanak nisu dovoljna pojedinačna stabla – potrebni su veliki, povezani šumski predjeli.

Zanimljivost: Rep sundskog oblačastog leoparda može biti gotovo dug kao ostatak tijela i služi kao pokretna motka za ravnotežu.

Fotografija s fotokamere: Pt1979, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons.

Primjedbe

Objavi komentar

Popularni postovi s ovog bloga

Merkati: mali stražari pustinje koji žive kao prava porodica

Slika
Jedan stoji uspravno i gleda prema nebu, drugi kopaju pijesak, treći čuvaju mladunce — kod merkata svako ima zadatak. Ovi mali pustinjski stražari preživljavaju tamo gdje je život težak zahvaljujući nečemu velikom: porodici koja djeluje kao savršeno uigran tim. Porodica merkata na oprezu. Foto: Rennett Stowe / Wikimedia Commons, CC BY 2.0. Nisu mačke, nego rođaci mungosa Merkat ili surikata ( Suricata suricatta ) mali je sisar iz porodice mungosa. Živi u suhim predjelima južne Afrike, uključujući područja Kalaharija i Namiba u Bocvani, Namibiji, Angoli i Južnoj Africi. Svijet mu čine pijesak, rijetka trava, žbunje, termitnjaci i ogromno nebo s kojeg u svakom trenutku može stići grabljivica. Od glave do trupa obično je dug oko 24–29 centimetara, uz tanak rep koji mu pomaže održati ravnotežu. Težak je približno 620–970 grama. Krzno je pješčano-smeđe, s tamnijim prugama na leđima, a crne mrlje oko očiju smanjuju odsjaj jakog sunca — kao prirodne...
Pročitajte više

Feretka: nestašni kućni akrobata koji nikad ne prestaje istraživati

Slika
Ako u kući iznenada nestanu čarapa, olovka ili mala igračka, možda nije nered — možda je feretka otvorila svoju tajnu riznicu. Ovaj dugi, gipki i nevjerovatno radoznali mali sisar istovremeno je akrobata, istraživač, šaljivdžija i majstor bijega. Feretka u kući. Foto: Yulia Vambold / Wikimedia Commons, CC0. Domaći tvor s više od dvije hiljade godina istorije Feretka, odnosno domaći tvor ( Mustela putorius furo ), pripada porodici kuna zajedno s lasicama, vidrama, jazavcima i kunama. Ljudi je drže više od dvije hiljade godina. Nekada je prvenstveno pomagala u lovu na kuniće i suzbijanju štetočina, a danas je širom svijeta poznata kao neobičan kućni ljubimac. Feretka je potpuno pripitomljena životinja i ne treba je puštati u prirodu. Nije divlji tvor kojeg čovjek samo drži u stanu; kroz dugu istoriju života uz ljude postala je zavisna od odgovorne ljudske brige. Brze činjenice Naučni naziv: Mustela putorius furo Por...
Pročitajte više

Kapibara – najveći glodar na svijetu i mirni gospodar vode

Slika
Kapibara ( Hydrochoerus hydrochaeris ) najveći je živući glodar na svijetu. Iako je daleki rođak zamoraca, veličinom više podsjeća na manjeg psa. Prepoznatljiva je po zdepastom tijelu, kratkim nogama, smeđem krznu i nevjerovatno mirnom izrazu lica. Život uz rijeke i močvare Kapibare potiču iz Južne Amerike i gotovo uvijek žive blizu vode: uz rijeke, jezera, močvare i poplavljene travnjake. Voda im služi kao mjesto za rashlađivanje, odmor i bijeg od grabljivica. Njihove oči, uši i nozdrve smještene su visoko na glavi. Zato mogu ostaviti gotovo cijelo tijelo pod vodom, a ipak vidjeti, čuti i disati. Djelimično spojeni prsti pomažu im pri plivanju i kretanju po mekanom, močvarnom tlu. Šta kapibara jede? Kapibara je biljojed. Najčešće pase travu i jede vodene biljke, a ishranu može dopuniti korom i plodovima. Njeni zubi neprestano rastu, pa ih troši svakodnevnim žvakanjem čvrste biljne hrane. Društvo joj je veoma važno Kapibare su izrazito društvene životinje. ...
Pročitajte više