Morska vidra – majstor alata koji čuva podvodne šume

Morska vidra (Enhydra lutris) jedan je od najspretnijih stanovnika sjevernog Pacifika. Često pluta na leđima, hranu drži na prsima i školjke otvara kamenom. Taj opušteni prizor krije životinju koja svaki dan naporno radi da bi ostala topla i sita.

Krzno umjesto debelog sloja masti

Mnoge morske životinje od hladnoće štiti debeli sloj sala, ali morska vidra se oslanja na izuzetno gusto krzno. Između dlaka zadržava sloj zraka koji izolira tijelo od hladne vode.

Zbog toga se mora pažljivo i često čistiti. Prljavo ili zamašćeno krzno gubi izolacijsku sposobnost, pa čak i mala količina nafte u moru za vidru može biti smrtonosna.

Jedna od rijetkih životinja koja koristi alat

Morska vidra roni po školjke, puževe, rakove i ježeve. Tvrdi plijen često donese na površinu, legne na leđa i razbija ga o kamen koji drži na prsima. Neke vidre isti omiljeni kamen koriste više puta i nose ga u kožnom naboru ispod prednje noge.

Zašto toliko jede?

Održavanje toplote u hladnom moru troši mnogo energije. Vidra zato svakodnevno mora pojesti veliku količinu hrane u odnosu na vlastitu težinu. Veći dio dana provodi tražeći plijen, jedući, uređujući krzno i odmarajući se na površini.

Čuvar podvodnih šuma

Morske vidre imaju važnu ulogu u obalnim ekosistemima. Jedu morske ježeve koji se hrane velikim algama. Kada je vidri dovoljno, broj ježeva ostaje pod kontrolom, a podvodne šume kelpa mogu rasti i pružati sklonište ribama i mnogim drugim organizmima.

Zbog tog snažnog utjecaja na cijeli ekosistem, morska vidra smatra se ključnom vrstom.

Majka i mladunac

Mladunče ima toliko pahuljasto krzno da u početku teško može zaroniti. Dok majka traži hranu, ostavlja ga da pluta na površini, ponekad umotanog u kelp kako ga struja ne bi odnijela. Majka ga dugo hrani, uređuje mu krzno i uči ga lovu.

Zašto su još ugrožene?

U prošlosti su morske vidre masovno lovljene zbog krzna. Danas su zaštićene, ali im i dalje prijete izlijevanja nafte, zaplitanje u ribolovnu opremu, bolesti, zagađenje i promjene u dostupnosti hrane.

• često jede dok pluta na leđima,
• koristi kamen kao alat,
• nema debeli sloj sala poput tuljana,
• krzno mora stalno održavati čistim,
• pomaže očuvanju podvodnih šuma kelpa.

Zanimljivost: vidre koje odmaraju u grupi ponekad se drže za šape ili se zapletu u alge kako se ne bi razdvojile dok plutaju.

---

Fotografija: Marshal Hedin, putem Wikimedia Commons, licenca CC BY-SA 2.0. Izvor za osnovne činjenice: Monterey Bay Aquarium.