Divovski izopod – oklopljeni čistač iz mračnih dubina okeana
Na prvi pogled izgleda kao golema kopnena mokrica preseljena u okean, ali divovski izopod nije insekt. Pripada rakovima, istoj široj grupi kao rakovi, jastozi i kozice. Rod Bathynomus obuhvata više vrsta velikih dubokomorskih izopoda, a najpoznatiji je Bathynomus giganteus, životinja čije oklopljeno tijelo može narasti približno 40 centimetara. Njegov neobični izgled nije relikt iz filma strave, nego skup prilagodbi životu na hladnom, tamnom i hranom siromašnom morskom dnu.
Četrnaest nogu i oklop od segmenata
Tijelo je spljošteno odozgo prema dolje i pokriveno čvrstim, preklopljenim pločama egzoskeleta. Sedam pari hodajućih nogu, ukupno četrnaest, nose životinju preko mulja i gline. Prvi par pomaže pri prinošenju hrane ustima, koja imaju složene dijelove za rezanje i kidanje. Na kraju tijela nalaze se pljosnati nastavci koji učestvuju u upravljanju pri plivanju, dok trbušni pleopodi imaju ulogu i u disanju.
Velike složene oči razmaknute su na glavi i sadrže hiljade sitnih jedinica osjetljivih na slabo svjetlo. Dva para antena važna su za dodir i hemijsko prepoznavanje okoline. To je presudno na dubinama gdje vida gotovo nema. Kada prijeti opasnost, izopod može saviti segmentirano tijelo i zaštititi mekšu donju stranu, slično svojim mnogo manjim kopnenim rođacima.
Gigant iz hladnog mraka
Bathynomus giganteus naseljava duboki zapadni Atlantik, uključujući Meksički zaljev i Karibe. Predstavnici roda Bathynomus žive i u drugim tropskim i suptropskim morima. Najčešće se kreću po kontinentalnoj padini, stotinama metara ispod površine, gdje vladaju visok pritisak i niske temperature. Velika građa često se opisuje kao dubokomorski gigantizam: pojedine životinje iz dubina narastu znatno više od srodnika iz plićaka.
Ipak, velika veličina nema samo jednu dokazanu svrhu. Može donositi veću zalihu energije, bolju sposobnost kretanja između rijetkih izvora hrane i veću otpornost na dug post, ali nauka još ispituje uticaj temperature, kisika, pritiska i evolucijskog porijekla. Zato izraz „gigantizam” opisuje obrazac, a ne potpuno riješen uzrok.
Čistač koji zna i loviti
Na dubokom dnu obroci ne dolaze po rasporedu. Divovski izopod je prije svega strvinar: pronalazi mrtve ribe, lignje, rakove i druge organske ostatke koji tonu iz viših slojeva. Može jesti i morski snijeg, sitni materijal koji neprestano pada prema dnu. Dokazi pokazuju da nije isključivo pasivni čistač; kada se ukaže prilika, može uhvatiti sporu ili oslabljenu živu životinju.
Između velikih obroka štedi energiju. Može se ukopati u sediment, dugo mirovati i smanjiti nepotrebno kretanje. Kada naiđe na bogat izvor hrane, brzo se zasiti i trbuh mu se znatno proširi. Poznati višegodišnji postovi zabilježeni su kod jedinki u akvarijima, ali to ne znači da svaka životinja u prirodi redovno gladuje godinama. Takvi rekordi prije svega pokazuju izuzetnu sposobnost preživljavanja bez čestih obroka.
Razmnožavanje i uloga u ekosistemu
Ženka nosi oplođena jaja u leglenoj vrećici ispod tijela, a iz jaja izlaze mladi koji već liče na umanjene odrasle jedinke. Istraživanje uz brazilski rub Atlantika pokazalo je da je B. giganteus imao reproduktivnu aktivnost tokom cijele godine. Procijenjena spolna zrelost razlikovala se između mužjaka i ženki, a dubina je bila najvažnija okolinska varijabla povezana s rasporedom ulovljenih jedinki.
Naziv „divovski izopod” ponekad stvara zabunu jer ne označava samo jednu vrstu. Rod Bathynomus ima više od dvadeset opisanih vrsta, a neke su otkrivene tek nedavno. Razlikuju se po veličini, broju i obliku bodlji na završnom štitu, proporcijama tijela i rasporedu anatomskih detalja. Fotografija velikog primjerka zato nije uvijek dovoljna za sigurnu identifikaciju. Stručnjaci porede cijelo tijelo, mjesto nalaza i, sve češće, genetske podatke. To je važno jer su životinje iz različitih okeanskih područja u prošlosti često automatski nazivane B. giganteus, iako mogu pripadati drugoj vrsti.
Kao čistač, divovski izopod vraća hranjive tvari iz leševa u dubokomorsku mrežu života. Istovremeno može završiti kao usputni ulov u dubinskim klopkama i koćama. Njegova ukupna ugroženost nije dobro izmjerena u svim dijelovima rasprostranjenja, a duboko more sve više pogađaju plastika, zagrijavanje, ribolov i planovi eksploatacije dna. Oklop štiti od zuba, ali ne i od promjena koje stižu s površine.
Primjedbe
Objavi komentar