Dlakava žablja riba – majstor zasjede koji peca vlastitim mamcem

Dlakava žablja riba kamuflirana na morskom dnu
Fotografija: Christian Gloor / Wikimedia Commons, CC BY 2.0

Dlakava žablja riba (Antennarius striatus) nije prekrivena pravom dlakom. Njeno tijelo nosi brojne tanke kožne izrasline koje lome obris životinje i pomažu joj da nestane među algama, spužvama i koralima.

Riba koja hoda

Umjesto dugog plivanja, često se oslanja na snažne, zglobaste prsne peraje i „korača” po morskom dnu. Kreće se sporo, ali to nije mana: lov zasniva na strpljenju i iznenađenju, a ne na potjeri.

Štap za pecanje na glavi

Prva bodlja leđne peraje pretvorena je u pokretni štap s mamcem na vrhu. Riba njime maše ispred usta kao crvićem. Kada znatiželjni plijen priđe dovoljno blizu, žablja riba naglo širi usta i usisava ga u djeliću sekunde.

Kamuflaža koja se mijenja

Boja može varirati od žute i narandžaste do smeđe, sive ili crne. Promjena nije trenutna poput one kod hobotnice, ali s vremenom pomaže ribi da se uklopi u novu podlogu. Kožne izrasline mogu izgledati poput algi koje se njišu.

Široko rasprostranjen lovac

Vrsta živi u toplim morima, na kamenitim i koralnim grebenima, pjeskovitom dnu i među morskim biljem. Jede ribe i rakove, a može progutati plijen iznenađujuće velik u odnosu na vlastito tijelo.

Zanimljivost: Njena „dlaka” nije dlaka nego koža — prava dlaka je osobina sisara.

Izvor: National Geographic Kids

Primjedbe

Objavi komentar

Popularni postovi s ovog bloga

Merkati: mali stražari pustinje koji žive kao prava porodica

Slika
Jedan stoji uspravno i gleda prema nebu, drugi kopaju pijesak, treći čuvaju mladunce — kod merkata svako ima zadatak. Ovi mali pustinjski stražari preživljavaju tamo gdje je život težak zahvaljujući nečemu velikom: porodici koja djeluje kao savršeno uigran tim. Porodica merkata na oprezu. Foto: Rennett Stowe / Wikimedia Commons, CC BY 2.0. Nisu mačke, nego rođaci mungosa Merkat ili surikata ( Suricata suricatta ) mali je sisar iz porodice mungosa. Živi u suhim predjelima južne Afrike, uključujući područja Kalaharija i Namiba u Bocvani, Namibiji, Angoli i Južnoj Africi. Svijet mu čine pijesak, rijetka trava, žbunje, termitnjaci i ogromno nebo s kojeg u svakom trenutku može stići grabljivica. Od glave do trupa obično je dug oko 24–29 centimetara, uz tanak rep koji mu pomaže održati ravnotežu. Težak je približno 620–970 grama. Krzno je pješčano-smeđe, s tamnijim prugama na leđima, a crne mrlje oko očiju smanjuju odsjaj jakog sunca — kao prirodne...
Pročitajte više

Feretka: nestašni kućni akrobata koji nikad ne prestaje istraživati

Slika
Ako u kući iznenada nestanu čarapa, olovka ili mala igračka, možda nije nered — možda je feretka otvorila svoju tajnu riznicu. Ovaj dugi, gipki i nevjerovatno radoznali mali sisar istovremeno je akrobata, istraživač, šaljivdžija i majstor bijega. Feretka u kući. Foto: Yulia Vambold / Wikimedia Commons, CC0. Domaći tvor s više od dvije hiljade godina istorije Feretka, odnosno domaći tvor ( Mustela putorius furo ), pripada porodici kuna zajedno s lasicama, vidrama, jazavcima i kunama. Ljudi je drže više od dvije hiljade godina. Nekada je prvenstveno pomagala u lovu na kuniće i suzbijanju štetočina, a danas je širom svijeta poznata kao neobičan kućni ljubimac. Feretka je potpuno pripitomljena životinja i ne treba je puštati u prirodu. Nije divlji tvor kojeg čovjek samo drži u stanu; kroz dugu istoriju života uz ljude postala je zavisna od odgovorne ljudske brige. Brze činjenice Naučni naziv: Mustela putorius furo Por...
Pročitajte više

Kapibara – najveći glodar na svijetu i mirni gospodar vode

Slika
Kapibara ( Hydrochoerus hydrochaeris ) najveći je živući glodar na svijetu. Iako je daleki rođak zamoraca, veličinom više podsjeća na manjeg psa. Prepoznatljiva je po zdepastom tijelu, kratkim nogama, smeđem krznu i nevjerovatno mirnom izrazu lica. Život uz rijeke i močvare Kapibare potiču iz Južne Amerike i gotovo uvijek žive blizu vode: uz rijeke, jezera, močvare i poplavljene travnjake. Voda im služi kao mjesto za rashlađivanje, odmor i bijeg od grabljivica. Njihove oči, uši i nozdrve smještene su visoko na glavi. Zato mogu ostaviti gotovo cijelo tijelo pod vodom, a ipak vidjeti, čuti i disati. Djelimično spojeni prsti pomažu im pri plivanju i kretanju po mekanom, močvarnom tlu. Šta kapibara jede? Kapibara je biljojed. Najčešće pase travu i jede vodene biljke, a ishranu može dopuniti korom i plodovima. Njeni zubi neprestano rastu, pa ih troši svakodnevnim žvakanjem čvrste biljne hrane. Društvo joj je veoma važno Kapibare su izrazito društvene životinje. ...
Pročitajte više