Dugoresa kišobran-ptica – šumski pjevač s visećim ukrasom

Dugoresa kišobran-ptica Cephalopterus penduliger u šumi Ekvadora

Dugoresa kišobran-ptica (Cephalopterus penduliger) tajanstvena je crna ptica vlažnih šuma pacifičkih padina Kolumbije i Ekvadora. Pripada porodici kotinga, a mužjak nosi dva ukrasa koja ga pretvaraju u jednu od najupečatljivijih ptica Anda.

Kišobran na glavi, resa na prsima

Široka pernata kresta pada preko glave poput otvorenog kišobrana. Još neobičnija je duga pernata resa koja visi s grla i prsa te kod velikih mužjaka može doseći približno 35 centimetara. Mužjak je dug oko 40 centimetara, dok je ženka nešto manja i ima mnogo kraći ukras.

Pozornica usred prašume

U sezoni parenja mužjaci se okupljaju na zajedničkim mjestima zvanim lekovi. Svaki zauzima malu pozornicu, širi krestu, njiše resu i proizvodi duboke, odjekujuće glasove kako bi privukao ženku. Nakon parenja ženka sama gradi gnijezdo, polaže najčešće jedno jaje i brine o mladuncu.

Veći dio hrane čine plodovi, posebno krupni šumski plodovi, ali jede i insekte te povremeno sitne kičmenjake. Gutajući plodove i prenoseći sjemenke, pomaže obnavljanju šume. Upravo zato je nestanak šume dvostruki gubitak: ptica ostaje bez doma, a prašuma bez važnog rasijača sjemena. Vrsta je ugrožena sječom i usitnjavanjem šuma te se vodi kao ranjiva.

Zanimljivost: Mužjak može skratiti i privući viseću resu uz tijelo, naročito tokom leta.

Fotografija: Ryan F. Mandelbaum, CC BY 4.0, Wikimedia Commons.

Primjedbe

Objavi komentar

Popularni postovi s ovog bloga

Merkati: mali stražari pustinje koji žive kao prava porodica

Slika
Jedan stoji uspravno i gleda prema nebu, drugi kopaju pijesak, treći čuvaju mladunce — kod merkata svako ima zadatak. Ovi mali pustinjski stražari preživljavaju tamo gdje je život težak zahvaljujući nečemu velikom: porodici koja djeluje kao savršeno uigran tim. Porodica merkata na oprezu. Foto: Rennett Stowe / Wikimedia Commons, CC BY 2.0. Nisu mačke, nego rođaci mungosa Merkat ili surikata ( Suricata suricatta ) mali je sisar iz porodice mungosa. Živi u suhim predjelima južne Afrike, uključujući područja Kalaharija i Namiba u Bocvani, Namibiji, Angoli i Južnoj Africi. Svijet mu čine pijesak, rijetka trava, žbunje, termitnjaci i ogromno nebo s kojeg u svakom trenutku može stići grabljivica. Od glave do trupa obično je dug oko 24–29 centimetara, uz tanak rep koji mu pomaže održati ravnotežu. Težak je približno 620–970 grama. Krzno je pješčano-smeđe, s tamnijim prugama na leđima, a crne mrlje oko očiju smanjuju odsjaj jakog sunca — kao prirodne...
Pročitajte više

Feretka: nestašni kućni akrobata koji nikad ne prestaje istraživati

Slika
Ako u kući iznenada nestanu čarapa, olovka ili mala igračka, možda nije nered — možda je feretka otvorila svoju tajnu riznicu. Ovaj dugi, gipki i nevjerovatno radoznali mali sisar istovremeno je akrobata, istraživač, šaljivdžija i majstor bijega. Feretka u kući. Foto: Yulia Vambold / Wikimedia Commons, CC0. Domaći tvor s više od dvije hiljade godina istorije Feretka, odnosno domaći tvor ( Mustela putorius furo ), pripada porodici kuna zajedno s lasicama, vidrama, jazavcima i kunama. Ljudi je drže više od dvije hiljade godina. Nekada je prvenstveno pomagala u lovu na kuniće i suzbijanju štetočina, a danas je širom svijeta poznata kao neobičan kućni ljubimac. Feretka je potpuno pripitomljena životinja i ne treba je puštati u prirodu. Nije divlji tvor kojeg čovjek samo drži u stanu; kroz dugu istoriju života uz ljude postala je zavisna od odgovorne ljudske brige. Brze činjenice Naučni naziv: Mustela putorius furo Por...
Pročitajte više

Kapibara – najveći glodar na svijetu i mirni gospodar vode

Slika
Kapibara ( Hydrochoerus hydrochaeris ) najveći je živući glodar na svijetu. Iako je daleki rođak zamoraca, veličinom više podsjeća na manjeg psa. Prepoznatljiva je po zdepastom tijelu, kratkim nogama, smeđem krznu i nevjerovatno mirnom izrazu lica. Život uz rijeke i močvare Kapibare potiču iz Južne Amerike i gotovo uvijek žive blizu vode: uz rijeke, jezera, močvare i poplavljene travnjake. Voda im služi kao mjesto za rashlađivanje, odmor i bijeg od grabljivica. Njihove oči, uši i nozdrve smještene su visoko na glavi. Zato mogu ostaviti gotovo cijelo tijelo pod vodom, a ipak vidjeti, čuti i disati. Djelimično spojeni prsti pomažu im pri plivanju i kretanju po mekanom, močvarnom tlu. Šta kapibara jede? Kapibara je biljojed. Najčešće pase travu i jede vodene biljke, a ishranu može dopuniti korom i plodovima. Njeni zubi neprestano rastu, pa ih troši svakodnevnim žvakanjem čvrste biljne hrane. Društvo joj je veoma važno Kapibare su izrazito društvene životinje. ...
Pročitajte više