Gavijal – riječki krokodil s čeljustima poput pincete

Gavijal s dugom uskom njuškom

Foto: Cliff / Wikimedia Commons, CC BY 2.0.

Gavijal (Gavialis gangeticus) izgleda kao krokodil kojem je njuška izvučena u dugačku, usku pincetu. Upravo je ta građa savršena za brz lov na ribu u velikim rijekama Indije i Nepala.

Njuška napravljena za vodu

Dugačke čeljusti stvaraju manji otpor nego široka krokodilska njuška. Gavijal može naglo zamahnuti glavom kroz vodu i zatvoriti brojne tanke, isprepletene zube oko klizave ribe. Zbog takve specijalizacije odrasli primjerci uglavnom nisu lovci na veliki kopneni plijen.

Gospodar rijeke, nespretan na kopnu

Gavijal je jedan od najviše vodenih krokodila. Slabe noge nisu građene za visoko podizanje tijela, pa na kopno izlazi uglavnom radi sunčanja i polaganja jaja na pješčanim obalama. U vodi ga snažan rep pretvara u odličnog plivača.

Čemu služi „lonac” na njušci?

Odraslom mužjaku na vrhu njuške izraste zaobljena izbočina nazvana ghara, prema indijskoj riječi za zemljani lonac. Ona pojačava glasanje, pomaže pri stvaranju mjehurića i djeluje kao vidljivi znak zrelosti.

Vrsta kojoj trebaju slobodne rijeke

Gavijal je kritično ugrožen. Brane, vađenje pijeska, ribarske mreže i gubitak mjesta za gniježđenje prekidaju njegov životni prostor. Za oporavak vrste nisu dovoljna samo uzgajališta: potrebne su čiste rijeke, duboki dijelovi za plivanje i mirne pješčane obale.

Zanimljivosti

  • Ime je dobio po izbočini na njušci odraslog mužjaka.
  • Ženka polaže među najveća jaja kod krokodila.
  • Na kopnu je mnogo nespretniji nego u vodi.
  • Brojni tanki zubi prilagođeni su hvatanju ribe.

Izvori: Smithsonian’s National Zoo · Wikimedia Commons.

Primjedbe

Objavi komentar

Popularni postovi s ovog bloga

Merkati: mali stražari pustinje koji žive kao prava porodica

Slika
Jedan stoji uspravno i gleda prema nebu, drugi kopaju pijesak, treći čuvaju mladunce — kod merkata svako ima zadatak. Ovi mali pustinjski stražari preživljavaju tamo gdje je život težak zahvaljujući nečemu velikom: porodici koja djeluje kao savršeno uigran tim. Porodica merkata na oprezu. Foto: Rennett Stowe / Wikimedia Commons, CC BY 2.0. Nisu mačke, nego rođaci mungosa Merkat ili surikata ( Suricata suricatta ) mali je sisar iz porodice mungosa. Živi u suhim predjelima južne Afrike, uključujući područja Kalaharija i Namiba u Bocvani, Namibiji, Angoli i Južnoj Africi. Svijet mu čine pijesak, rijetka trava, žbunje, termitnjaci i ogromno nebo s kojeg u svakom trenutku može stići grabljivica. Od glave do trupa obično je dug oko 24–29 centimetara, uz tanak rep koji mu pomaže održati ravnotežu. Težak je približno 620–970 grama. Krzno je pješčano-smeđe, s tamnijim prugama na leđima, a crne mrlje oko očiju smanjuju odsjaj jakog sunca — kao prirodne...
Pročitajte više

Feretka: nestašni kućni akrobata koji nikad ne prestaje istraživati

Slika
Ako u kući iznenada nestanu čarapa, olovka ili mala igračka, možda nije nered — možda je feretka otvorila svoju tajnu riznicu. Ovaj dugi, gipki i nevjerovatno radoznali mali sisar istovremeno je akrobata, istraživač, šaljivdžija i majstor bijega. Feretka u kući. Foto: Yulia Vambold / Wikimedia Commons, CC0. Domaći tvor s više od dvije hiljade godina istorije Feretka, odnosno domaći tvor ( Mustela putorius furo ), pripada porodici kuna zajedno s lasicama, vidrama, jazavcima i kunama. Ljudi je drže više od dvije hiljade godina. Nekada je prvenstveno pomagala u lovu na kuniće i suzbijanju štetočina, a danas je širom svijeta poznata kao neobičan kućni ljubimac. Feretka je potpuno pripitomljena životinja i ne treba je puštati u prirodu. Nije divlji tvor kojeg čovjek samo drži u stanu; kroz dugu istoriju života uz ljude postala je zavisna od odgovorne ljudske brige. Brze činjenice Naučni naziv: Mustela putorius furo Por...
Pročitajte više

Kapibara – najveći glodar na svijetu i mirni gospodar vode

Slika
Kapibara ( Hydrochoerus hydrochaeris ) najveći je živući glodar na svijetu. Iako je daleki rođak zamoraca, veličinom više podsjeća na manjeg psa. Prepoznatljiva je po zdepastom tijelu, kratkim nogama, smeđem krznu i nevjerovatno mirnom izrazu lica. Život uz rijeke i močvare Kapibare potiču iz Južne Amerike i gotovo uvijek žive blizu vode: uz rijeke, jezera, močvare i poplavljene travnjake. Voda im služi kao mjesto za rashlađivanje, odmor i bijeg od grabljivica. Njihove oči, uši i nozdrve smještene su visoko na glavi. Zato mogu ostaviti gotovo cijelo tijelo pod vodom, a ipak vidjeti, čuti i disati. Djelimično spojeni prsti pomažu im pri plivanju i kretanju po mekanom, močvarnom tlu. Šta kapibara jede? Kapibara je biljojed. Najčešće pase travu i jede vodene biljke, a ishranu može dopuniti korom i plodovima. Njeni zubi neprestano rastu, pa ih troši svakodnevnim žvakanjem čvrste biljne hrane. Društvo joj je veoma važno Kapibare su izrazito društvene životinje. ...
Pročitajte više