Iravadijski delfin – zaobljeni stanovnik rijeka, ušća i obala

Iravadijski delfin izranja iz vode

Foto: Bernard DUPONT / Wikimedia Commons, CC BY-SA 2.0.

Iravadijski delfin (Orcaella brevirostris) lako se prepoznaje po zaobljenom čelu, gotovo nevidljivom kljunu i maloj leđnoj peraji. Zdepastim tijelom podsjeća na belugu, ali živi u toplim vodama južne i jugoistočne Azije.

Delfin između mora i rijeke

Za razliku od većine delfina, ova vrsta se dobro snalazi u različitim vodama. Susreće se uz obale, u estuarijima i lagunama, ali i u velikim rijekama kao što su Mekong, Ayeyarwady i Mahakam. Pokretljiv vrat pomaže joj da traži plijen u plitkoj i mutnoj vodi.

Mirni lovac bez dugog kljuna

Hrani se ribama, rakovima i glavonošcima. Obično pliva sama ili u malim grupama. Poznato je i neobično ponašanje u kojem mlazom vode može usmjeravati ribu. U nekim krajevima delfini i tradicionalni ribari sarađuju: životinje potiskuju ribu prema mrežama, a zatim dobiju dio ulova.

Zašto mu prijeti nestanak?

Najveću opasnost predstavljaju ribarske mreže u kojima se delfini mogu zaplesti i utopiti. Dodatni problemi su brane, zagađenje, buka plovila i nestanak mirnih riječnih staništa. Posebno su osjetljive male, odvojene riječne populacije.

Zanimljivosti

  • Nema dugačak „nos” tipičan za mnoge delfine.
  • Može živjeti u slatkoj, bočatoj i morskoj vodi.
  • Najčešće se viđa u malim grupama.
  • WWF ovu vrstu vodi kao ugroženu.

Izvori: WWF · Wikimedia Commons.

Primjedbe

Objavi komentar

Popularni postovi s ovog bloga

Merkati: mali stražari pustinje koji žive kao prava porodica

Slika
Jedan stoji uspravno i gleda prema nebu, drugi kopaju pijesak, treći čuvaju mladunce — kod merkata svako ima zadatak. Ovi mali pustinjski stražari preživljavaju tamo gdje je život težak zahvaljujući nečemu velikom: porodici koja djeluje kao savršeno uigran tim. Porodica merkata na oprezu. Foto: Rennett Stowe / Wikimedia Commons, CC BY 2.0. Nisu mačke, nego rođaci mungosa Merkat ili surikata ( Suricata suricatta ) mali je sisar iz porodice mungosa. Živi u suhim predjelima južne Afrike, uključujući područja Kalaharija i Namiba u Bocvani, Namibiji, Angoli i Južnoj Africi. Svijet mu čine pijesak, rijetka trava, žbunje, termitnjaci i ogromno nebo s kojeg u svakom trenutku može stići grabljivica. Od glave do trupa obično je dug oko 24–29 centimetara, uz tanak rep koji mu pomaže održati ravnotežu. Težak je približno 620–970 grama. Krzno je pješčano-smeđe, s tamnijim prugama na leđima, a crne mrlje oko očiju smanjuju odsjaj jakog sunca — kao prirodne...
Pročitajte više

Feretka: nestašni kućni akrobata koji nikad ne prestaje istraživati

Slika
Ako u kući iznenada nestanu čarapa, olovka ili mala igračka, možda nije nered — možda je feretka otvorila svoju tajnu riznicu. Ovaj dugi, gipki i nevjerovatno radoznali mali sisar istovremeno je akrobata, istraživač, šaljivdžija i majstor bijega. Feretka u kući. Foto: Yulia Vambold / Wikimedia Commons, CC0. Domaći tvor s više od dvije hiljade godina istorije Feretka, odnosno domaći tvor ( Mustela putorius furo ), pripada porodici kuna zajedno s lasicama, vidrama, jazavcima i kunama. Ljudi je drže više od dvije hiljade godina. Nekada je prvenstveno pomagala u lovu na kuniće i suzbijanju štetočina, a danas je širom svijeta poznata kao neobičan kućni ljubimac. Feretka je potpuno pripitomljena životinja i ne treba je puštati u prirodu. Nije divlji tvor kojeg čovjek samo drži u stanu; kroz dugu istoriju života uz ljude postala je zavisna od odgovorne ljudske brige. Brze činjenice Naučni naziv: Mustela putorius furo Por...
Pročitajte više

Kapibara – najveći glodar na svijetu i mirni gospodar vode

Slika
Kapibara ( Hydrochoerus hydrochaeris ) najveći je živući glodar na svijetu. Iako je daleki rođak zamoraca, veličinom više podsjeća na manjeg psa. Prepoznatljiva je po zdepastom tijelu, kratkim nogama, smeđem krznu i nevjerovatno mirnom izrazu lica. Život uz rijeke i močvare Kapibare potiču iz Južne Amerike i gotovo uvijek žive blizu vode: uz rijeke, jezera, močvare i poplavljene travnjake. Voda im služi kao mjesto za rashlađivanje, odmor i bijeg od grabljivica. Njihove oči, uši i nozdrve smještene su visoko na glavi. Zato mogu ostaviti gotovo cijelo tijelo pod vodom, a ipak vidjeti, čuti i disati. Djelimično spojeni prsti pomažu im pri plivanju i kretanju po mekanom, močvarnom tlu. Šta kapibara jede? Kapibara je biljojed. Najčešće pase travu i jede vodene biljke, a ishranu može dopuniti korom i plodovima. Njeni zubi neprestano rastu, pa ih troši svakodnevnim žvakanjem čvrste biljne hrane. Društvo joj je veoma važno Kapibare su izrazito društvene životinje. ...
Pročitajte više