Kalifornijska ovčja glava – riba koja tokom života može postati mužjak

Odrasli mužjak kalifornijske ovčje glave u moru
Fotografija: Ed Bierman / Wikimedia Commons, CC BY 2.0

Kalifornijska ovčja glava (Semicossyphus pulcher) veliki je usnač iz šuma kelpa istočnog Pacifika. Odraslog mužjaka lako je prepoznati po crnoj glavi i repu, ružičastom središtu tijela i izraženoj kvrgi na čelu.

Zubi koji liče na pseće

Čvrsti, istaknuti zubi služe za odvajanje plijena sa stijena, dok snažne ploče u ždrijelu drobe školjke i oklope. Ova riba jede ježeve, rakove, mekušce i druge beskralježnjake, pa pomaže održavanju ravnoteže u šumama kelpa.

Od Montereya do Baje

Vrsta živi uz obale Kalifornije i meksičke Baje, na kamenitim grebenima i među kelpom. Može narasti do približno jednog metra i 16 kilograma, premda su takvi veliki primjerci danas rijetki.

Ženka se može pretvoriti u mužjaka

Kalifornijske ovčje glave počinju život kao ženke. Kada dominantni mužjak nestane, velika ženka može promijeniti spol, boju i ponašanje te preuzeti njegovo mjesto. Promjena se obično događa tokom odraslog života i zavisi od sastava grupe.

Važna riba šume kelpa

Uklanjanjem morskih ježeva ova vrsta može pomoći kelpu da preživi. Intenzivan ribolov velikih jedinki remeti prirodnu dobnu i spolnu strukturu populacije, pa je odgovorno upravljanje posebno važno.

Zanimljivost: Mladunci, odrasle ženke i odrasli mužjaci toliko se razlikuju bojom da bi neupućen posmatrač mogao pomisliti da su tri različite vrste.

Izvor: Aquarium of the Pacific

Primjedbe

Objavi komentar

Popularni postovi s ovog bloga

Merkati: mali stražari pustinje koji žive kao prava porodica

Slika
Jedan stoji uspravno i gleda prema nebu, drugi kopaju pijesak, treći čuvaju mladunce — kod merkata svako ima zadatak. Ovi mali pustinjski stražari preživljavaju tamo gdje je život težak zahvaljujući nečemu velikom: porodici koja djeluje kao savršeno uigran tim. Porodica merkata na oprezu. Foto: Rennett Stowe / Wikimedia Commons, CC BY 2.0. Nisu mačke, nego rođaci mungosa Merkat ili surikata ( Suricata suricatta ) mali je sisar iz porodice mungosa. Živi u suhim predjelima južne Afrike, uključujući područja Kalaharija i Namiba u Bocvani, Namibiji, Angoli i Južnoj Africi. Svijet mu čine pijesak, rijetka trava, žbunje, termitnjaci i ogromno nebo s kojeg u svakom trenutku može stići grabljivica. Od glave do trupa obično je dug oko 24–29 centimetara, uz tanak rep koji mu pomaže održati ravnotežu. Težak je približno 620–970 grama. Krzno je pješčano-smeđe, s tamnijim prugama na leđima, a crne mrlje oko očiju smanjuju odsjaj jakog sunca — kao prirodne...
Pročitajte više

Feretka: nestašni kućni akrobata koji nikad ne prestaje istraživati

Slika
Ako u kući iznenada nestanu čarapa, olovka ili mala igračka, možda nije nered — možda je feretka otvorila svoju tajnu riznicu. Ovaj dugi, gipki i nevjerovatno radoznali mali sisar istovremeno je akrobata, istraživač, šaljivdžija i majstor bijega. Feretka u kući. Foto: Yulia Vambold / Wikimedia Commons, CC0. Domaći tvor s više od dvije hiljade godina istorije Feretka, odnosno domaći tvor ( Mustela putorius furo ), pripada porodici kuna zajedno s lasicama, vidrama, jazavcima i kunama. Ljudi je drže više od dvije hiljade godina. Nekada je prvenstveno pomagala u lovu na kuniće i suzbijanju štetočina, a danas je širom svijeta poznata kao neobičan kućni ljubimac. Feretka je potpuno pripitomljena životinja i ne treba je puštati u prirodu. Nije divlji tvor kojeg čovjek samo drži u stanu; kroz dugu istoriju života uz ljude postala je zavisna od odgovorne ljudske brige. Brze činjenice Naučni naziv: Mustela putorius furo Por...
Pročitajte više

Kapibara – najveći glodar na svijetu i mirni gospodar vode

Slika
Kapibara ( Hydrochoerus hydrochaeris ) najveći je živući glodar na svijetu. Iako je daleki rođak zamoraca, veličinom više podsjeća na manjeg psa. Prepoznatljiva je po zdepastom tijelu, kratkim nogama, smeđem krznu i nevjerovatno mirnom izrazu lica. Život uz rijeke i močvare Kapibare potiču iz Južne Amerike i gotovo uvijek žive blizu vode: uz rijeke, jezera, močvare i poplavljene travnjake. Voda im služi kao mjesto za rashlađivanje, odmor i bijeg od grabljivica. Njihove oči, uši i nozdrve smještene su visoko na glavi. Zato mogu ostaviti gotovo cijelo tijelo pod vodom, a ipak vidjeti, čuti i disati. Djelimično spojeni prsti pomažu im pri plivanju i kretanju po mekanom, močvarnom tlu. Šta kapibara jede? Kapibara je biljojed. Najčešće pase travu i jede vodene biljke, a ishranu može dopuniti korom i plodovima. Njeni zubi neprestano rastu, pa ih troši svakodnevnim žvakanjem čvrste biljne hrane. Društvo joj je veoma važno Kapibare su izrazito društvene životinje. ...
Pročitajte više