Kitoglav – golema močvarna ptica s kljunom poput cipele
Kitoglav (Balaeniceps rex) izgleda kao ptica sastavljena od dijelova pelikena, rode i nekog prahistorijskog bića. Može stajati potpuno nepomično toliko dugo da djeluje kao kip, a zatim u djeliću sekunde ogromnim kljunom zgrabi ribu. Njegovo ime dolazi od glave i kljuna čiji oblik podsjeća na široku drvenu cipelu.
Nije roda, iako tako izgleda
Kitoglav se često naziva „kitoglava roda“, ali savremena klasifikacija smješta ga u red Pelecaniformes, zajedno s pelikanima, čapljama i srodnim pticama. Jedina je živuća vrsta porodice Balaenicipitidae. Odrasla ptica može biti visoka do približno metar i po, s rasponom krila većim od dva metra. Mužjaci su prosječno nešto krupniji, a oba spola imaju plavosivo perje, duge noge i izuzetno široka stopala.
Veliki prsti raspoređuju težinu dok ptica stoji na plutajućoj vegetaciji i mekanom močvarnom tlu. Široka krila omogućavaju spor, snažan let i jedrenje, pri čemu kitoglav poput pelikena uvlači vrat. Na tlu se kreće odmjereno i rijetko troši energiju bez potrebe.
Kljun koji je istovremeno mreža, kuka i nož
Kljun može biti dug više od dvadeset centimetara, vrlo je dubok i završava oštrom kukom. Kitoglav ga koristi da zahvati vodu, mulj, biljke i plijen u jednom snažnom udarcu. Vodu i raslinje zatim izbacuje sa strane, dok ribu zadržava i obrađuje oštrim rubovima kljuna. Takav alat posebno je djelotvoran protiv velikih, klizavih riba koje bi užem kljunu lako pobjegle.
Lovac koji pobjeđuje strpljenjem
Kitoglav živi u velikim slatkovodnim močvarama istočne i središnje Afrike, od Južnog Sudana i Ugande do zapadne Tanzanije i sjeverne Zambije. Posebno mu odgovaraju područja s papirusom, trskom, otvorenim kanalima i plutajućim biljkama. Često bira slabo oksigeniranu vodu, jer dvodihalice i druge ribe tada moraju izlaziti prema površini po zrak.
Dok lovi, ptica se kreće veoma polako ili dugo stoji bez pokreta, s kljunom usmjerenim prema dolje. Kada primijeti plijen, cijelim tijelom se baca naprijed. Najvažniji obrok čine afričke dvodihalice, somovi, tilapije i druge ribe. Može uhvatiti i žabe, vodene zmije, male kornjače, guštere, a povremeno su zabilježeni i mladi krokodili.
Tiha ptica koja govori kljucanjem
Kitoglavi su uglavnom samotnjaci i čak se na bogatim hranilištima drže podalje jedni od drugih. Većinu vremena su tihi. U blizini gnijezda odrasle ptice komuniciraju snažnim klepetanjem kljuna, dok mladunci proizvode hrapave i štucanju slične glasove kada traže hranu.
Gnijezdo na vodi i samo jedan pobjednik
Par gradi veliku platformu od vodene vegetacije, često na plutajućem ostrvu. Ženka obično polaže dva jaja, iako ih može biti od jednog do tri. Oba roditelja inkubiraju, čuvaju gnijezdo i kljunom donose vodu kojom hlade jaja ili mladunce tokom vrućih dana. Iako se može izleći više ptića, u prirodi najčešće preživi i poleti samo stariji i snažniji mladunac.
Vladar močvare kojem nestaje kraljevstvo
BirdLife International svrstava kitoglava među ranjive vrste. Isušivanje močvara, požari, pretvaranje obala u pašnjake i poljoprivredno zemljište te uznemiravanje gnijezda smanjuju pogodno stanište. Dodatna prijetnja je hvatanje ptica i jaja za ilegalnu trgovinu živim životinjama. Budući da se razmnožava sporo, gubitak odrasle jedinke ili uspješnog gnijezda teško se nadoknađuje.
Zaštita velikih afričkih močvara čuva kitoglava, ali i ribe, druge ptice te vodu o kojoj zavise lokalne zajednice.
Primjedbe
Objavi komentar