Koala – pospani penjač koji živi među eukaliptusima

KOALA: Životinja koja spava 19 sati dnevno, a vodu gotovo i ne pije. Cijeli životni vijek provodi u krošnjama eukaliptusa gdje se hrani noću, a većinu dana provodi spavajući. Koale su, uz klokane, najpoznatiji tobolčari, a žive u eukaliptusovim šumama istočne i jugoistočne Australije. Izgledom podsjećaju na malene plišane medvjediće. Hrane se lišćem određenih vrsta eukaliptusa, dok vodu gotovo nikada ni ne piju već svu potrebnu tekućinu dobivaju iz eukaliptusovog lišća (na domorodačkome koala znači 'bez vode').

Kada dođu na svijet teže samo 0.3 g, slijepi su i još nisu obrasli krznom. Nakon rođenja borave u tobolcu čvrsto pričvršćeni za majčinu sisu. Nakon 22 sedmice mladunče prvi put otvara oči i izviruje iz tobolca. Kada je mladunče staro pola godine napušta tobolac, penje se na majčina leđa i ostaje pričvršćeno za krzno dok ne odraste. Cijeli životni vijek provodi u krošnjama eukaliptusa gdje se hrani noću, a većinu dana provodi spavajući (spavaju do 19 sati).

Zbog sporog metabolizma hrana se dugo zadržava u probavnom traktu kako bi se iz nje izvukla maksimalna energija. Živi na stablima određenih vrsta eukaliptusa, a sa drveća silazi samo onda kad se premješta s jednog na drugo. Kako spava oko 19 sati dnevno, koala prespava najveći dio dana, a aktivna je pretežno noću. Hrani se samo određenim vrstama eukaliptusa koje rastu u istočnom dijelu Australije. Kao i vombati i lenjivci, i koale imaju spor metabolizam za sisara (što čuva energiju).

Prosječna koala pojede 500 grama lišća eukaliptusa dnevno, žvaćući ga svojim snažnim vilicama, pretvarajući ga u finu kašu dok ga ne proguta. Koale ponekad jedu zemlju, koru drveta i šljunak da bi lakše svarile hranu. Hrana se vari u narednih 100 sati uz pomoć posebnih mikroba koji su prisutni u njihovom crijevnom traktu da bi se iskoristio svaki hranljivi molekul. Lišće eukaliptusa ima nizak nivo proteina, ima dosta nesvarljivih materija i sadrži fenole i terpenska jedinjenja koja su toksična za većinu vrsta.

Postoji blizu 200 vrsta eukaliptusa, dok koale konzumiraju lišće samo sa 15 vrsta ovog drveta. Iz lista eukaliptusa podmire sve svoje hranjive potrebe, toliko ga mnogo jedu da potpuno mirišu kao ovo lišće drveta. Spoljašnji izgled koale je najsličniji izgledu vombata, ali koala ima deblje, raskošnije krzno, mnogo veće uši, duže udove koji su opremljeni sa velikim, oštrim kandžama prilagođenim za penjanje po drveću. Nasuprot vjerovanju da im je krzno meko, ono je u stvari gusto i oštro.

Glava je krupna, sa široko razmaknutim ušima, živahnim očima i širokom, tupom njuškom. Rep liči na kvrgu i jedva se primjećuje. Boja je na gornjoj strani tijela crvenkasto-pepeljasto siva, a sa spoljašnje strane ušiju crnosiva. Masa varira od otprilike 14 kg kod većih, južnijih mužjaka, do 4 kg kod manjih, sjevernijih ženki. Dužina tijela iznosi oko 60 cm.