Morska vidra – zašto nas oduševljava u vodi

Morska vidra – zašto nas oduševljava u vodi

Morska vidra (Enhydra lutris) je najveći član porodice Mustelidae gde joj društvo još prave riječne vidre, tvorovi, jazavci,lasice i drugi. Sa druge strane ona je najmanji morski sisar u Sjevernoj Americi. Posjeduju brojne prilagođenosti na hladnoću. Morska vidra je sisar s prirodnim staništem u području sjevernog Tihog oceana. Nekada su se primjerci ove vrste mogli vidjeti u svakoj uvali od sjevernog Japana i obala Kamčatke preko Aleutskih otoka do Kalifornije.

Morske vidre su superplivači koji rijetko izlaze na obalu. Odmor i spavanje se takođe obavljaju u vodi tako što umotane u alge plutju na leđima. Boravak u vodi koja ima samo 1-10 stepeni C nije nimalo prijatan, naročito kada u tijelu ne postoji izolacioni sloj sala koji poseduju drugi morski sisari. U tom slučaju za održavanje temperature tijela odgovorno je krzno te se vidre na njega i oslanjaju.

Morska vidra – zašto nas oduševljava u vodi

Morske vidre imaju najgušće krzno u životinjskom svetu sa oko 400 000 dlaka na cm2, dok ljudi imaju samo 20 000 dlaka na cijeloj glavi. Krzno se sastoji od dva sloja, vodootporni sloj dugih dlaka i deblji sloj kratkih dlaka. U krznu se nalazi izolacioni sloj vazduha koji je veoma dobar toplotni izolator.

Iz tog razloga vidre dosta vremena posvećuju održavanju krzna, čiste ga, raspetljavaju čvorove, uklanjaju labavi dio krzna, trljaju ga i na taj način istuskuju vodu iz njega, a ubacuju vazduh koji formira izolacioni sloj. Kada je krzno čisto zaštitne dlake su u potpunosti vodootporne što je bitan razlog za redovnu higijenu. Vidre posjeduju još neke adaptacije korisne za očuvanje toplote. Rep im je znatno manji od drugih vidri te su na taj način smanjile površinu za odavanje toplote.

Stopala takođe imaju smanjen odnos površine i zapremine. Morske vidre su mesojedi sa samo 4 donja sekutića. Uobičajeno je da 3 puta dnevno idu u potragu za hranom, a onda 5-6 sati odmaraju. Svakog dana moraju pojesti hranu u količini koja iznosi 20-30 % od njihove težine kako bi održale visok metabolizam koji će se suprotstaviti gubitku toplote u hladnoj vodi. Hrane se školjkama, rakovima, morskim zvjezdama i ježevima, puževima i sa još oko 40 drugih morskih organizama.

Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

Merkati: mali stražari pustinje koji žive kao prava porodica

Feretka: nestašni kućni akrobata koji nikad ne prestaje istraživati

Kapibara – najveći glodar na svijetu i mirni gospodar vode