Njala – elegantna afrička antilopa čiji mužjak mijenja boju

Ženka njale (Tragelaphus angasii)

Foto: Charles J. Sharp / Wikimedia Commons, CC BY-SA 4.0

Njala (Tragelaphus angasii) šumska je antilopa južne Afrike poznata po velikoj razlici između ženki i mužjaka. Ženke su manje, crvenkastosmeđe i bez rogova, dok odrasli mužjaci postaju tamnosivi ili smeđi i nose duge spiralne rogove.

Bijele pruge u zelenom zaklonu

Oba pola imaju tanke bijele pruge i tačke koje razbijaju obris tijela među sjenama granja. Njale najradije borave u gustim šikarama blizu vode. Hrane se lišćem, mladim izdancima, travom, plodovima i cvjetovima.

Oprezna i tiha

Ženke i mladi mogu se okupljati u manje grupe, dok odrasli mužjaci često žive sami. Kada primijete opasnost, glasno zalaju i bježe u gustiš. Mužjaci se prije borbe pokušavaju zastrašiti tako što podižu grivu i pokazuju bočnu stranu tijela.

Zanimljivosti

  • Spiralni rogovi rastu samo mužjacima.
  • Mladunče ostaje skriveno u vegetaciji dok ne ojača.
  • Najaktivnija je ujutro i predvečer.
  • Dobro se prilagođava životu između šume i otvorenih čistina.

Njala je jedna od najelegantnijih afričkih antilopa, a razlika u boji mužjaka i ženke čini je posebno zanimljivom.

Izvor: Animal Diversity Web.

Primjedbe

Objavi komentar

Popularni postovi s ovog bloga

Merkati: mali stražari pustinje koji žive kao prava porodica

Slika
Jedan stoji uspravno i gleda prema nebu, drugi kopaju pijesak, treći čuvaju mladunce — kod merkata svako ima zadatak. Ovi mali pustinjski stražari preživljavaju tamo gdje je život težak zahvaljujući nečemu velikom: porodici koja djeluje kao savršeno uigran tim. Porodica merkata na oprezu. Foto: Rennett Stowe / Wikimedia Commons, CC BY 2.0. Nisu mačke, nego rođaci mungosa Merkat ili surikata ( Suricata suricatta ) mali je sisar iz porodice mungosa. Živi u suhim predjelima južne Afrike, uključujući područja Kalaharija i Namiba u Bocvani, Namibiji, Angoli i Južnoj Africi. Svijet mu čine pijesak, rijetka trava, žbunje, termitnjaci i ogromno nebo s kojeg u svakom trenutku može stići grabljivica. Od glave do trupa obično je dug oko 24–29 centimetara, uz tanak rep koji mu pomaže održati ravnotežu. Težak je približno 620–970 grama. Krzno je pješčano-smeđe, s tamnijim prugama na leđima, a crne mrlje oko očiju smanjuju odsjaj jakog sunca — kao prirodne...
Pročitajte više

Feretka: nestašni kućni akrobata koji nikad ne prestaje istraživati

Slika
Ako u kući iznenada nestanu čarapa, olovka ili mala igračka, možda nije nered — možda je feretka otvorila svoju tajnu riznicu. Ovaj dugi, gipki i nevjerovatno radoznali mali sisar istovremeno je akrobata, istraživač, šaljivdžija i majstor bijega. Feretka u kući. Foto: Yulia Vambold / Wikimedia Commons, CC0. Domaći tvor s više od dvije hiljade godina istorije Feretka, odnosno domaći tvor ( Mustela putorius furo ), pripada porodici kuna zajedno s lasicama, vidrama, jazavcima i kunama. Ljudi je drže više od dvije hiljade godina. Nekada je prvenstveno pomagala u lovu na kuniće i suzbijanju štetočina, a danas je širom svijeta poznata kao neobičan kućni ljubimac. Feretka je potpuno pripitomljena životinja i ne treba je puštati u prirodu. Nije divlji tvor kojeg čovjek samo drži u stanu; kroz dugu istoriju života uz ljude postala je zavisna od odgovorne ljudske brige. Brze činjenice Naučni naziv: Mustela putorius furo Por...
Pročitajte više

Kapibara – najveći glodar na svijetu i mirni gospodar vode

Slika
Kapibara ( Hydrochoerus hydrochaeris ) najveći je živući glodar na svijetu. Iako je daleki rođak zamoraca, veličinom više podsjeća na manjeg psa. Prepoznatljiva je po zdepastom tijelu, kratkim nogama, smeđem krznu i nevjerovatno mirnom izrazu lica. Život uz rijeke i močvare Kapibare potiču iz Južne Amerike i gotovo uvijek žive blizu vode: uz rijeke, jezera, močvare i poplavljene travnjake. Voda im služi kao mjesto za rashlađivanje, odmor i bijeg od grabljivica. Njihove oči, uši i nozdrve smještene su visoko na glavi. Zato mogu ostaviti gotovo cijelo tijelo pod vodom, a ipak vidjeti, čuti i disati. Djelimično spojeni prsti pomažu im pri plivanju i kretanju po mekanom, močvarnom tlu. Šta kapibara jede? Kapibara je biljojed. Najčešće pase travu i jede vodene biljke, a ishranu može dopuniti korom i plodovima. Njeni zubi neprestano rastu, pa ih troši svakodnevnim žvakanjem čvrste biljne hrane. Društvo joj je veoma važno Kapibare su izrazito društvene životinje. ...
Pročitajte više