Saola – tajanstveni „azijski jednorog“ kojeg gotovo niko nije vidio

Saola (Pseudoryx nghetinhensis) jedna je od najrjeđih i najtajanstvenijih velikih životinja na svijetu. Živi u vlažnim šumama planinskog lanca Anamit, uz granicu Vijetnama i Laosa. Zbog nevjerovatne rijetkosti dobila je nadimak „azijski jednorog“, iako ima dva duga roga.

Velika životinja otkrivena tek 1992. godine

Zapadna nauka saznala je za saolu 1992. godine, kada su istraživači u Vijetnamu pronašli neobične lobanje s dugim, gotovo paralelnim rogovima. Otkriće dotad nepoznatog velikog sisara bilo je svjetska zoološka senzacija.

Saola nije vrsta jelena i nije pravi oriks, iako njeno naučno ime znači „lažni oriks“. Pripada porodici goveda, zajedno s kravama, bizonima, bivolima, kozama i antilopama, ali predstavlja veoma posebnu evolucijsku liniju.

Dva roga umjesto jednog

I mužjaci i ženke imaju dva duga, tamna i gotovo ravna roga. Oni rastu blizu jedan drugome i blago se razmiču prema vrhovima. Gledana iz profila, životinja ponekad izgleda kao da ima samo jedan rog, što dodatno hrani priču o „azijskom jednorogu“.

Krzno je tamnosmeđe, a lice krase upečatljive bijele oznake iznad očiju, oko njuške i na obrazima. Na licu ima velike mirisne žlijezde. Njihov sekret može ostavljati na granama i drugom rastinju kao mirisnu poruku.

Šumski duh Anamitskih planina

Saola se skriva u gustim zimzelenim šumama, na strmim i teško pristupačnim terenima. Vjeruje se da se često zadržava u blizini potoka i vlažnih dolina, gdje pronalazi širokolisne biljke kojima se hrani.

O njenom prirodnom ponašanju zna se veoma malo. Naučnici je poznaju preko tragova, ostataka pronađenih u selima, nekoliko kratkotrajno zarobljenih jedinki i rijetkih snimaka automatskih kamera. Nijedna saola danas ne živi u zoološkom vrtu.

Životinja koju naučnici još traže

Posljednji široko prihvaćen pouzdan snimak žive saole načinila je automatska kamera u Vijetnamu 2013. godine. To ne dokazuje da je nestala, ali pokazuje koliko ju je teško pronaći i koliko malo vremena stručnjaci imaju da je zaštite.

Niko ne zna tačno koliko saola još postoji. Njihova populacija je vrlo mala i rasuta, a gusta šuma otežava praćenje. Zbog toga svaki trag, uzorak dlake ili snimak kamere može biti dragocjen za buduće spašavanje vrste.

Najveća opasnost dolazi od žičanih zamki

Saola obično nije glavna meta lovaca, ali može stradati u žičanim zamkama postavljenim za divlje svinje, jelene i druge životinje. Jedna šuma može sadržavati hiljade takvih neselektivnih zamki.

Dodatni problem predstavlja krčenje i cijepanje šumskog staništa cestama i naseljima. Male odvojene grupe teže pronalaze partnera, pa se vrsta još brže približava nestanku.

Trka da se spriječi tiho izumiranje

Saola je svrstana među kritično ugrožene vrste. Timovi u Vijetnamu i Laosu uklanjaju zamke, obučavaju čuvare šuma, razgovaraju s lokalnim zajednicama i koriste kamere te genetske tragove kako bi pronašli preživjele jedinke.

• živi samo u Vijetnamu i Laosu,
• nauci je poznata tek od 1992. godine,
• oba spola imaju dva duga i gotovo paralelna roga,
• nijedna danas ne živi u zoološkom vrtu,
• najveću opasnost predstavljaju žičane zamke i gubitak šume.

Zanimljivost: saola je velika gotovo kao manja domaća krava, a ipak ju je čovječanstvo upoznalo tek krajem 20. vijeka. Čitav njen život još je pun tajni.

---

Izvori za činjenice: World Wildlife Fund i IUCN Species Survival Commission.
Fotografija: Silviculture / Wikimedia Commons, licenca CC BY-SA 3.0.