Spori lori – noćni primat velikih očiju i otrovnog ugriza

Polumajmun sa velikim očima. Ovo preslatko stvorenjce sigurno vas neće ostaviti ravnodušnim. Ukoliko poželite jednog za sebe, morate prvo znati sljedeće: Spori lorisi su vrsta strepsirrhine primata iz roda Nycticebus. Naseljavaju Južnu i Jugoistočnu Aziju. Žive samotnjačkim načinom života, a teritoriju kojom se kreću obelježavaju urinom. Noćne su životinje, a tokom dana spavaju. Iako su poznati po svom sporom kretanju, sposobni su i za vrlo brze pokrete ukoliko se nađu u opasnosti ili love plijen.

Spori loris je jedan od rijetkih otrovnih sisara. Popularni su u nelegalnoj trgovini ljubimcima, mada mnogi ne znaju da bi trebalo da se čuvaju otrova, koji loris ispušta iz laktova. Kada je ugrožena, životinja uzima toksin u usta i miješa ga sa pljuvačkom. Poslije toga oliže svoje krzno da bi otjerala napadače. Otrov može uzrokovati smrt anafilaktičkim šokom. Hrani se voćem, biljem, glodarima, malim gmizavcima, pticama, malim sisarima. Pare se tokom cijele godine i smatra se da su monogamni.

Polumajmuni (Strepsirhini), podred sisavaca koji obuhvaća 8 primitivnijih pol. su noćne životinje, prilagođene životu na drveću (udovi su im prilagođeni prihvaćanju). Neki teže tek 70 g (mišji lemur), a neki 10 kg (indri). Oči su im velike i okrenute naprijed, a očne šupljine (orbite) nepotpuno zatvorene. Polutke velikoga mozga ne pokrivaju mali mozak i nemaju brazdâ. Zubalo je slično zubalu kukcoždera (gornji sjekutići odijeljeni su krezubinom).

Velike i jake palce mogu primicati svim ostalim prstima; jagodice na prstima široke su i mekane. Obrasli su gustom dlakom; rep je u mnogih vrlo dugačak, ali ne služi prihvaćanju. Hrane se plodovima, lišćem, kukcima i malim sisavcima. Najveći dio polumajmuna živi na Madagaskaru i ondje čini polovicu svih sisavaca. Zastupljeni su i u Africi južno od Sahare, u juž. Indiji, na Cejlonu te po otocima između Indije i Australije.

Takva raširenost navela je neke zoogeografe na hipotezu o kopnu »Lemuriji«, koje je, navodno, potonulo u Indijski ocean, a u davnoj geol. prošlosti bilo je most kojim su se selili polumajmuni. U polumajmune se ubrajaju porodice: Cheirogaleinae – svi su stanovnici Madagaskara; poznat je najmanji majmun, mišji lemur (Microcebus murinus); Lemuridae – lemuri, također isključivo stanovnici Madagaskara, s velikim brojem poznatih vrsta kao npr.

prstenastorepi lemur (Lemur catta), čupavouhi lemur (Varecia variegata); Megaladapidae – također stanovnici Madagaskara, a svi predstavnici pripadaju rodu Lepilemur; Indridae – porodica koja obuhvaća krupne vrste indri i sifaka s Madagaskara. Indri (Indris indris), crna, bijela i siva krzna, ima kratak rep i produžene stražnje noge, a svi prsti, osim palca, povezani su mu kožicom. Daubentoniidae pripada samo jedna vrsta s Madagaskara, madagaskarski prstaš (Daubentonia madagascariensis).

Zubalo mu je slično onomu u glodavaca.