Sunčev medvjed – najmanji medvjed na svijetu s najdužim jezikom
Sunčev ili malajski medvjed (Helarctos malayanus) najmanji je od osam živućih vrsta medvjeda, ali njegovo tijelo je prepuno velikih prilagodbi. Ima kandže duge kao prsti, snažne čeljusti koje otvaraju drvo i kokos te jezik od približno 20 do 25 centimetara, najduži u porodici medvjeda. Živi u šumama jugoistočne Azije, a ime je dobio po svijetloj mrlji na prsima, nalik izlazećem suncu.
Sunčev medvjed u Nacionalnom parku Kaeng Krachan. Foto: Rushen / Thai National Parks, Wikimedia Commons, CC BY-SA 2.0.
Malen rast, prepoznatljiva „sunčana“ oznaka
Odrasli sunčev medvjed dug je približno 1,1 do 1,4 metra i teži oko 23 do 65 kilograma; mužjaci su obično desetak do dvadeset posto veći od ženki. Kratko, glatko i veoma gusto crno ili tamnosmeđe krzno odbija kišu i štiti ga od granja, dok kratka dlaka umanjuje pregrijavanje u tropima. Njuška je svjetlija, uši male i zaobljene, a koža oko vrata neobično labava. Ako ga predator zgrabi, medvjed se u toj koži može okrenuti i pokušati ugristi napadača.
Žuta, krem ili narandžasta mrlja na prsima može biti polumjesečasta ili nepravilna. Njena šara jedinstvena je za svaku jedinku, gotovo poput otiska prsta, pa istraživači pomoću fotografija iz kamera-zamki razlikuju pojedine medvjede. Sunčev medvjed ponekad se uspravi na zadnje noge kako bi bolje osmotrio okolinu.
Jezik, kandže i šumski jelovnik
Najduži jezik među medvjedima nije ukras. Dug je oko 20 do 25 centimetara i ulazi duboko u pukotine iz kojih izvlači termite, mrave, ličinke pčela i med. Prednje šape nose velike, srpaste kandže, duge i do deset centimetara, kojima razvaljuje trule panjeve, kopa tlo i otvara pčelinja gnijezda. Snažne čeljusti pomažu mu da zdrobi tvrde plodove, a odličan njuh pronalazi hranu skrivenu ispod kore.
Iako pripada redu zvijeri, sunčev medvjed je prilagodljiv svejed. Jede veliki broj plodova, naročito smokve, ali i mlade izdanke palmi, cvjetove, sok drveća, jaja, sitne glodare i ptice. Gutajući plodove i izbacujući sjemenke na drugim mjestima, pomaže obnavljanju tropske šume. Kada otvara panjeve, ubrzava razgradnju drveta i stvara pristup hrani drugim životinjama.
Dugi jezik izvlači hranu iz teško dostupnih mjesta. Foto: Ninjakeg / Wikimedia Commons, CC BY-SA 3.0.
Medvjed koji se odmara u krošnji
Iako ga najčešće povezujemo s vlažnom nizijskom prašumom, ova vrsta koristi i sezonske zimzelene šume, močvarne šume, krečnjačke predjele i niže planinske pojaseve. Može ući u sječom izmijenjenu šumu ili plantažu uz šumski rub, ali ostaje zavisna od prirodnog pokrova. Najradije bira područja s obiljem hrane i malo ljudskog uznemiravanja.
Velike gole tabane, prema unutra okrenuta stopala, zakrivljene kandže i zbijeno tijelo čine ga izvrsnim penjačem. Može satima boraviti na stablu, hraniti se, sunčati ili spavati na širokoj grani i platformi od polomljenih grančica. Aktivnost prilagođava okolnostima: u mirnim šumama često je aktivan danju i u sumrak, a blizu ljudi prelazi na noćno kretanje. Za razliku od medvjeda iz hladnih područja, ne hibernira jer u tropima hranu može nalaziti tokom cijele godine.
Sunčevi medvjedi većinom žive sami, osim ženke s mladunčetom ili povremenog okupljanja na stablu punom plodova. Nemaju strogo određenu sezonu parenja. Gravidnost obično traje oko tri i po mjeseca, a najčešće se rađa jedno, ponekad dva slijepa i gotovo gola mladunčeta. Majka ih skriva u šupljem stablu ili gustom zaklonu, hrani i uči penjanju te traženju hrane.
Zašto najmanji medvjed brzo nestaje?
IUCN sunčevog medvjeda svrstava u kategoriju ranjivih, uz procjenu da je globalna populacija opala za više od 30 posto tokom tri decenije. Najveće prijetnje su krčenje i usitnjavanje šuma zbog plantaža, sječe i puteva, zatim požari, žičane zamke i ilegalna trgovina. Medvjedi se ubijaju zbog žuči, šapa i mesa, a mladunci završavaju kao kućni ljubimci nakon što im lovci ubiju majku.
Problem raste kada šuma nestane, a medvjed uđe u voćnjak ili plantažu uljane palme. Sukob se ne rješava kažnjavanjem životinje, nego zaštitom šumskih koridora, sigurnijim čuvanjem usjeva i brzom pomoći lokalnim zajednicama. CITES ga je uvrstio u Dodatak I, pa je međunarodna komercijalna trgovina zabranjena.
.jpg){kind=link}
Primjedbe
Objavi komentar