Veliki jedriličar – tihi letač eukaliptusovih šuma

Veliki jedriličar na stablu eukaliptusa

Veliki jedriličar (Petauroides volans) najveći je australski torbar sposoban za jedrenje kroz zrak. U krošnjama eukaliptusovih šuma izgleda poput plišane sjenke s ogromnim ušima i dugim repom.

Pad koji postaje let

Između laktova i članaka proteže se kožna opna. Kada se odrazi sa stabla, životinja raširi udove i pretvori tijelo u široko jedro. Promjenom ugla šapa i pokretima repa usmjerava se prema sljedećem deblu, gdje se hvata snažnim kandžama.

Jedrenje štedi energiju i omogućava prelazak između krošnji bez silaska na opasno tlo. Veliki jedriličar uglavnom živi samotnjački, a dan provodi u duplji starog drveta obloženoj lišćem.

Jelovnik od eukaliptusa

Za razliku od mnogih drugih jedriličara, hrani se gotovo isključivo lišćem eukaliptusa. Takav obrok sadrži malo energije i mnogo teško probavljivih spojeva, pa bira određene vrste i listove te velik dio noći provodi mirno žvačući.

Zanimljivost: Njegova jedrilna opna počinje kod lakta, zbog čega u letu poprima prepoznatljiv trouglast oblik, drugačiji od šećernog jedriličara kojem opna počinje kod ručnog zgloba.

Starim stablima trebaju desetljeća da razviju dovoljno velike šupljine. Sječa, snažni požari i fragmentacija šume zato istovremeno oduzimaju velikom jedriličaru spavaću sobu, restoran i zračne koridore. Čuvanje povezanih krošnji presudno je za njegov opstanak.

Fotografija: Sam Horton (Samrhorton) / Wikimedia Commons, CC BY-SA 4.0.

Primjedbe

Objavi komentar

Popularni postovi s ovog bloga

Merkati: mali stražari pustinje koji žive kao prava porodica

Slika
Jedan stoji uspravno i gleda prema nebu, drugi kopaju pijesak, treći čuvaju mladunce — kod merkata svako ima zadatak. Ovi mali pustinjski stražari preživljavaju tamo gdje je život težak zahvaljujući nečemu velikom: porodici koja djeluje kao savršeno uigran tim. Porodica merkata na oprezu. Foto: Rennett Stowe / Wikimedia Commons, CC BY 2.0. Nisu mačke, nego rođaci mungosa Merkat ili surikata ( Suricata suricatta ) mali je sisar iz porodice mungosa. Živi u suhim predjelima južne Afrike, uključujući područja Kalaharija i Namiba u Bocvani, Namibiji, Angoli i Južnoj Africi. Svijet mu čine pijesak, rijetka trava, žbunje, termitnjaci i ogromno nebo s kojeg u svakom trenutku može stići grabljivica. Od glave do trupa obično je dug oko 24–29 centimetara, uz tanak rep koji mu pomaže održati ravnotežu. Težak je približno 620–970 grama. Krzno je pješčano-smeđe, s tamnijim prugama na leđima, a crne mrlje oko očiju smanjuju odsjaj jakog sunca — kao prirodne...
Pročitajte više

Feretka: nestašni kućni akrobata koji nikad ne prestaje istraživati

Slika
Ako u kući iznenada nestanu čarapa, olovka ili mala igračka, možda nije nered — možda je feretka otvorila svoju tajnu riznicu. Ovaj dugi, gipki i nevjerovatno radoznali mali sisar istovremeno je akrobata, istraživač, šaljivdžija i majstor bijega. Feretka u kući. Foto: Yulia Vambold / Wikimedia Commons, CC0. Domaći tvor s više od dvije hiljade godina istorije Feretka, odnosno domaći tvor ( Mustela putorius furo ), pripada porodici kuna zajedno s lasicama, vidrama, jazavcima i kunama. Ljudi je drže više od dvije hiljade godina. Nekada je prvenstveno pomagala u lovu na kuniće i suzbijanju štetočina, a danas je širom svijeta poznata kao neobičan kućni ljubimac. Feretka je potpuno pripitomljena životinja i ne treba je puštati u prirodu. Nije divlji tvor kojeg čovjek samo drži u stanu; kroz dugu istoriju života uz ljude postala je zavisna od odgovorne ljudske brige. Brze činjenice Naučni naziv: Mustela putorius furo Por...
Pročitajte više

Kapibara – najveći glodar na svijetu i mirni gospodar vode

Slika
Kapibara ( Hydrochoerus hydrochaeris ) najveći je živući glodar na svijetu. Iako je daleki rođak zamoraca, veličinom više podsjeća na manjeg psa. Prepoznatljiva je po zdepastom tijelu, kratkim nogama, smeđem krznu i nevjerovatno mirnom izrazu lica. Život uz rijeke i močvare Kapibare potiču iz Južne Amerike i gotovo uvijek žive blizu vode: uz rijeke, jezera, močvare i poplavljene travnjake. Voda im služi kao mjesto za rashlađivanje, odmor i bijeg od grabljivica. Njihove oči, uši i nozdrve smještene su visoko na glavi. Zato mogu ostaviti gotovo cijelo tijelo pod vodom, a ipak vidjeti, čuti i disati. Djelimično spojeni prsti pomažu im pri plivanju i kretanju po mekanom, močvarnom tlu. Šta kapibara jede? Kapibara je biljojed. Najčešće pase travu i jede vodene biljke, a ishranu može dopuniti korom i plodovima. Njeni zubi neprestano rastu, pa ih troši svakodnevnim žvakanjem čvrste biljne hrane. Društvo joj je veoma važno Kapibare su izrazito društvene životinje. ...
Pročitajte više