Vjeverica kao ljubimac – prostor, strpljenje i oprez

Izgled Vjeverica je jedan od rijetkih glodara sa kojima se čovijek sprijateljio, pa uprkos nekim njenim neprijatnim osobinama rado je drži u sobi. Pri tom mora svako ko zna značenje riječi sciurus da pomisli na veselu životinjicu koja sjedi visoko gore na vrhu krošnje drveta. Tijelo vjeverice dugačko je otprilike 25 cm, a rep pored toga 20 cm. Visoka je 10 cm, a odrasla životinja teška je više od pola kg.

Boja krzna joj se mijenja ljeti i zimi, na sjeveru i jugu, a pored toga postoje i raznovrsna izrođavanja. O vjevericama Nakon 6 godina se smatraju starim. One u rano proljeće jedu bube na cvijeću i riskiraju da ih pojede jastreb. Tipični neprijatelji vjevericama su jastrebovi, divlje mačke, lisice, sove, rakuni i oposumi. Vjeverice pripadaju redu glodavaca sa 1650 vrsta, to je najveća skupinasisavaca i čini 50% današnjih sisavaca.

Postoji preko 365 vrsta vjeverica koje su raspoređene u 7 grupa koje uključuju vjeverice s drveća, zemlje i leteće vjeverice. Najaktivnije su u kasnu zimu kad im počinje parenje. Mužjaci izvode veličanstvene akrobacije. Ženka bira najjačeg ali se neće dvaput pariti s istim. Mladunci nemaju zube niti krzno i slijepi su prvih 8 sedmica. Odrasla vjeverica živi sama. Njezin mozak je veličine lješnjaka. Ako joj se u gnijezdu nastane paraziti, napraviće novo i zato ima više gnijezda .

Neobična mjesta gdje su vjeverice pravile gnijezdo su kola, dimnjaci.. Zanimljivosti Kuna zlatica najstrašniji je neprijatelj vjeverica . Lisica rijetko uspijeva se prišunja do vjeverice , a jastrebovima i velikim sovama zna vjeverica uzmaknuti tako da se , okrećući se oko stabla ,zakloni od njihovih napada. Dok ptica u letu mora praviti mnogo šire krugove oko stabla ,vjeverica je već stigla do neke šupljine , do guste krošnje u kojoj može da se zakloni.

Ishrana Ako je vjeverica sigurna da joj niko neće smetati, ona u svojim tumaranjima neprestano traži hranu. Već prema dobu godine jede plodove ili sjemenje, pupoljke, grančice, ljuske, jagode, zrnjevlje i gljive. Glavni dio njene hrane sastoji se ipak od šišarki jele, bora i smreke, pupoljaka i mladih izdanaka.